blog Archives - Psihološka pomoć

Često možemo pročitati razne tekstove na temu utjecaja prehrane na tjelesno zdravlje, no ono što jedemo utječe i na naše raspoloženje, kognitivne sposobnosti, produktivnost i cjelokupno psihičko zdravlje.

Hrana koju jedemo predstavlja jednu vrstu podražaja našem središnjem živčanom sustavu gdje se potom pokreću razne fiziološke reakcije. Iste se javljaju i prije, primjerice, osjećaj gladi na koji odgovaramo konzumiranjem hrane. Što ćemo u određenom trenutku pojesti, ali i kakve su naše prehrambene navike pod utjecajem je raznih čimbenika koji se tiču hrane i njezinog izgleda, mirisa i okusa, ali i društva i kulture u kojoj živimo, navike iz djetinjstva, dostupnost i cijena namirnica, mediji, društvene mreže i slično.

PROČITAJ VIŠE

Proljeće je mnogima najdraže godišnje doba, međutim, mnogi ga povezuju i s nekim ne tako ugodnim stvarima. Prisutan je proljetni umor, zasićenje, a kraj školske godine sve je bliži. Pojačava se pritisak u školi, pišu se testovi, puno je usmenog ispitivanja. U trenutku pisanja ovog članka do kraja školske godine ostalo je još samo šest tjedana! Uz sve navedeno, posljednjih godinu dana je svima otežano učenje i planiranje školskih i svih drugih aktivnosti zbog pandemije virusa COVID-19. Roditelji i učitelji od danas do sutra doznaju ponovno kreće online nastava i da je razred u samoizolaciji. To za sve znači brzu reorganizaciju posla i obiteljskog života.

PROČITAJ VIŠE

Suosjećanje se općenito definira kao “Osjetljivost na patnju (vlastitu i tuđu) uz posvećenost da se ona smanji i prevenira”. Ljudi koji su suosjećajni u stanju su primijetiti i povezati se sa svojim i tuđim teškim iskustvima te imaju namjeru pomoći korištenjem znanja, vještina, snage i mudrosti.

Suosjećanje je važno zato jer je život težak. Naši životi ispunjeni su promjenama i gubicima. Stvoreni smo tako da starimo i umiremo, a često patimo zbog bolesti i tragedija koje nam se događaju. Naš mozak evoluirao je tako da je usmjeren na znakove prijetnje iz okoline – jer je pravovremeno uočavanje prijetnje našim precima bilo od presudne važnosti za preživljavanje. Zbog toga su danas naši umovi po svojoj prirodi problematični i teški za upravljanje. Primjerice, mnogi ljudi pate od tjeskobe i pretjerane brige jer njihov um “vrti” razne načine na koje nešto može poći po krivu. Naše emocionalne reakcije mogu biti zbunjujuće i kontradiktorne. Ljudski mozak ima zapanjujući kapacitet komentirati, osuđivati, procjenjivati naša osobna iskustva, emocije i reakcije. Imamo svjesnost o sebi koja može dovesti do toga da osuđujemo način na koji mislimo i osjećamo se. No, kad malo bolje pogledamo – jesmo li zapravo mi krivi za to što mislimo i za to kako se osjećamo?

PROČITAJ VIŠE

U situacijama dramatičnih događaja kao što je stradavanje djeteta, svi se uznemirimo, a društvene mreže se užare. Većina ima potrebu nešto reći ili napisati, a u objavama je puno ljutnje i agresije. Nerijetko se traže brza rješenja, kažnjavanje pa čak i linč.

Zašto imamo jasan stav o nekom događaju, iako često nemamo sve potrebne informacije? Zašto odmah moramo pronaći krivca? Nije jednostavno odgovoriti na ova pitanja, niti je to cilj ovog teksta, ali se nadam da će on poslužiti kao poticaj za promišljanje i osvještavanje mehanizama koji su u osnovi takvih ponašanja. Oko nas je puno informacija, potrebno ih je „složiti“ u dojam, sliku. Često za to nemamo vremena, već moramo brzo reagirati. Jedan od razloga zašto težimo pojednostavljivanju informacija i guranju u kategorije je bolje snalaženje među njima. Mi brzo i lako stvaramo prve dojmove. Potreban nam je kratak susret s nekom osobom da bismo stvorili dojam, mišljenje o toj osobi. Jedna od posljedica je da pripadnike neke skupine smatramo sličnima ili istima, pa ćemo olako izjaviti da su „Dalmatinci lijeni“ ili da su „Škoti škrti“.

PROČITAJ VIŠE

Generacijama se smatralo da je tjelesno kažnjavanje djece sastavni dio odgoja i da je to za dobro djeteta, da se na taj način „ubija neposluh i samovolja“. I danas neki roditelji smatraju da se putem batina dijete disciplinira, odgaja i „dovodi u red“. Čini se da je teško iskorijeniti takva roditeljska ponašanja. Roditelji često sebi daju objašnjenja, pa kažu da se djetetu ništa neće dogoditi ako dobije „malo po guzi“ ili često čujemo onu famoznu rečenicu „I mene su moji roditelji tukli, pa šta mi danas fali?“. Nevjerojatno je kako se batine kao odgojna metoda održavaju kroz stoljeća iako je vidljivo da ne daju pozitivne učinke osim kratkotrajnog efekta i izazivanja burnih emocija kod djece.

PROČITAJ VIŠE

Već je puno tekstova napisano o stresu, simptomima stresa, kako stres utječe na naš život. Ipak, živimo u izazovnim vremenima i stresne reakcije su danas učestale, a nalazimo ih već kod djece. Stres je povezan s pritiskom hoće li dijete izvršiti zadatke u školi, hoće li se upisati u željenu srednju školu ili fakultet, hoće li položiti ispit na fakultetu, a kasnije hoće li dobiti željeni posao. Kada se krene u svijet rada, stres se nastavlja balansiranjem između izvršavanja poslovnih obaveza i zahtjeva privatnog života, nošenjem s kratkim rokovima, ispunjavanjem očekivanja zahtjevnih šefova, a ti isti šefovi se pitaju hoće moći isplatiti plaću svojim radnicima. I tako unedogled. Čini se da pritiscima nikad kraja.

PROČITAJ VIŠE

the irony of loneliness

is we all feel it

at the same time

together – rupi kaur

Treba li čovjek biti samostalan i neovisan ili biti povezan i pripadati? Koji je pravi odgovor? I kada i koliko čega nam je potrebno?

Odgovor je – oboje. Imamo potrebu za autonomijom, samostalnošću, neovisnošću, jednako kao što imamo potrebu za pripadanjem, druženjem i povezanošću. Ovisno o tome čega nam u kojem trenu fali, za tim ćemo i čeznuti. S obzirom na trenutnu situaciju, nije neobično da imamo potrebu za druženjem i povezanošću s drugima i da se pritom može javiti osjećaj usamljenosti.

PROČITAJ VIŠE

Privrženost je poseban emotivni odnos koji uključuje razmjenu udobnosti, brige i zadovoljstva, a karakterizira ga stanje u kojem se osjećamo sigurno, opušteno i zaštićeno. Prirodna potreba za ostvarivanjem privrženosti primjetna je od samog rođenja u odnosu gdje se novorođenče veže za jednu figuru; primarnog skrbnika (najčešće majku) koja postaje sigurna baza iz koje započinje istraživanje svijeta koji ga okružuje – u psihologiji poznato pod nazivom monotropija a predstavlja jedan odnos koji je važniji od svih ostalih.

PROČITAJ VIŠE

Dok sam se 29. prosinca spuštala niz stepenice s desetog kata zgrade strahujući hoće li nas novi potres zateći negdje na stubištu, nisam imala pojma gdje je bio epicentar i što se sve zapravo dogodilo toga podneva. Samo sam znala da je bio puno jači nego onaj proljetos i da sam opet izgubila osjećaj one primarne sigurnosti u svome domu. U tom trenutku, imala sam pred sobom samo cilj sa suprugom i mačkama koje su se “smrznule” od straha što prije sići pred zgradu gdje je već bila hrpa susjeda iz našeg i okolnih ulaza.

PROČITAJ VIŠE

U posljednje vrijeme građani Hrvatske se suočavaju s događajima koji su drugačiji od svega dosad poznatog. Uz na žalost i smrtno stradale, mnogi ljudi su ostali bez domova, mnogima su kuće oštećene i nesigurne za život. Traumatski događaj je događaj koji je izvan granica uobičajenog ljudskog iskustva i koji je izrazito negativan za bilo koga. Tu je obično riječ o ozbiljnoj prijetnji životu ili tjelesnom integritetu sebe, djece, supružnika ili bliskih ljudi. U traumu spada i iznenadno uništavanje doma, ali i pogled na drugu osobu koja je povrijeđena ili pak nazočnost nasilnom činu (Arambašić, 1996).

PROČITAJ VIŠE

"Teška vremena prijatelju moj, đavo ih odnio...” svira mi u ušima već danima....možda čak i mjesecima. Ova nam godina zaista ne da mira. A kad se napokon činilo da će malo "popustiti" desila se nova katastrofa. I nije teško oteti se dojmu da nema kraja...da godina koja nam dolazi neće biti nimalo bolja od prethodne...da nas priroda kažnjava...i još mnogo takvih crnih misli...Bile one istinite ili ne, mislim da je najvažnije da se zapitamo pomažu li nam da se bolje nosimo sa svime ovime što nam se trenutno događa.

PROČITAJ VIŠE

Značajan dio onoga što šira javnost čita o depresiji tiče se blagdanske depresije. I osobno svake godine naletim na desetke članaka koji se bave "sindromom božićne depresije". Članci imaju naslove poput "Božićna depresija i kako se nositi s njom", "Pobijedi blagdansku depresiju" i "5 znakova da te hvata božićna depresija." Najčešće uključuju prikaze nekih slučajeva, komentare psihijatra ili psihologa i korisne savjete o tome kako izbjeći depresiju. Novine, radio i televizija ponavljaju isti taj obrazac. Ali što nam istraživanja govore o ovom toliko razglasanom sindromu?

PROČITAJ VIŠE

Značajan dio onoga što šira javnost čita o depresiji tiče se blagdanske depresije. I osobno svake godine naletim na desetke članaka koji se bave "sindromom božićne depresije". Članci imaju naslove poput "Božićna depresija i kako se nositi s njom", "Pobijedi blagdansku depresiju" i "5 znakova da te hvata božićna depresija." Najčešće uključuju prikaze nekih slučajeva, komentare psihijatra ili psihologa i korisne savjete o tome kako izbjeći depresiju. Novine, radio i televizija ponavljaju isti taj obrazac. Ali što nam istraživanja govore o ovom toliko razglasanom sindromu?

PROČITAJ VIŠE

Mnogima najteži oblik nusproizvoda pandemije virusa Covid-19, ograničavanje društvenog kontakta, donio je novu dimenziju doživljavanja ljudskih prava i istinske potrebe za uživanjem temeljnih vrijednosti, zadovoljavanjem ljudskih potreba i slobode diljem svijeta. Gotovo osam milijardi duša svakodnevno otvara oči i osjeća čežnju za nekom vrstom kontakta koji je danas, na ovaj ili onaj način, otežan ili u najgorem slučaju nedostupan.

PROČITAJ VIŠE

Posljednjih osam mjeseci cijeli je svijet obavijen velom straha od infekcije koronavirusom. Novi nepoznati virus koji se brzo širi, mogućnost ozbiljnih zdravstvenih komplikacija uslijed infekcije kao i mogućnost smrtnog ishoda usporili su svijet, prizemljili avione, ugasili brojna radna mjesta i unijeli nesigurnost u ona postojeća, natjerali su nas na to da sigurnost potražimo u svojim domovima, dezinficiramo ruke, redovito prozračujemo, nosimo maske i održavamo tjelesnu distancu.

PROČITAJ VIŠE

Koliko je nesretnih, „toksičnih“ veza koje opstaju zbog niskog samopoštovanja jednog od partnera? Koliko neostvarenih snova zbog nedovoljne vjere u sebe i svoje sposobnosti? Koliko neizrečenih riječi zbog straha da se ne ispadne glupo ili jadno pred drugima?

PROČITAJ VIŠE

Posljednjih desetljeća smo svjedoci značajnih promjena u obitelji, pa tako i obiteljskih rituala vezanih uz hranu i hranjenje. Danas se prosječna obitelj rijetko okuplja za stolom, hrana se češće naručuje, a manje se kuha. Donedavno je bilo nezamislivo da se ne kuha za članove svoje obitelji, a uz nedjeljni ručak je čest bio desert. Na nedjeljne ručkove su dolazili djedovi i bake, tete, stričevi, a danas kao da više nema vremena ni volje za takvim okupljanjima.

PROČITAJ VIŠE

kontekstualni-čimbenici.jpg

Živimo u vremenu „novog normalnog“. Nesigurnost i strah samo su neki od obilježja koje determinira našu svakodnevnicu. Djeca i mladi ugrozu koju svi skupa prolazimo na žalost proživljavaju puno teže. Uz navedeno često su izloženi kontekstualnim čimbenicima koji dodatno narušavaju već narušeno mentalno zdravlje.

PROČITAJ VIŠE

Dokazano je da osamljeni ljudi imaju neusporedivo veću stopu prerane smrti- oni imaju tri do pet puta veće izglede za preranu smrt od ljudi koji su vezani za brižnog supružnika, obitelj ili zajednicu. (Cozolino, 2014.) Zašto je tome tako?

PROČITAJ VIŠE

Zamislite da cijeli život trebate provesti sa osobom koja vas kritizira za svaki vaš korak. Kad napravite nešto krivo, kaže: „Naravno da nisi uspjela, nikakve koristi od tebe, bolje da ni ne pokušavaš išta slično u budućnosti“; kad ste tužni, kaže „Ajde ljenčino, diži se, šta sad cviliš“, kad nešto dobro napravite, kaže „Ma, to može svatko, nije to tvoja zasluga“… što mislite, kako bi izgledao život s takvom osobom? Biste li htjeli svoje vrijeme provoditi s nekim tko je tako „otrovan“, bezosjećajan, hladan?

PROČITAJ VIŠE

Da ne duljimo, za vas nestrpljive, hajdemo se prvo upoznati s pojmom MOVEMBER. Što je to? Kovanica riječi moustache (brk) i November (studeni) krenula je kao trademark malog pokreta u Australiji. Cilj pokreta bio je, kroz puštanje brkova, podizati svijest o muškom zdravlju i raku prostate te prikupljanje sredstava za programe prevencije i liječenja “muških” bolesti. Ove godine je naglasak na podizanju svijesti o mentalnim bolestima.

PROČITAJ VIŠE

Emocije se često miješaju s osjećajima i raspoloženjima, ali tri pojma nisu zamjenjiva.

PROČITAJ VIŠE

Vjerojatno ste u posljednje vrijeme u medijima čuli za aplikaciju TikTok koja je naglo postala popularna među mladima. Mediji spominju probleme oko sigurnosti navedene aplikacije, privatnosti korisnika i mogućih povreda podataka. Vijest o mogućoj zabrani Tiktoka prema napisima u medijima navodno je uznemirila milijune tinejdžera korisnika aplikacije u cijelom svijetu.

PROČITAJ VIŠE

Anksioznost je normalna i zdrava reakcija. Svatko je doživljava u zahtjevnim, zabrinjavajućim ili opasnim situacijama. Npr. sportaš koji nije nabrijan na utakmicu ili student koji ne osjeća tremu pred ispit neće dati najbolje od sebe.

PROČITAJ VIŠE

Izloženost senzacijama straha omogućuje navikavanje na te iste senzacije ali i razumijevanje i upravljanje istima stoga umjesto zatvorenika postanite majstorom vlastite slobode. Izlaganje nije lako no život u vlastitom zatvoru još je gori, a i suprotan je našem istinskom životnom impulsu adaptacije, sreće i zajedništva.

PROČITAJ VIŠE

Poznati humanistički psiholog Abraham Maslow je smatrao da su ljudske potrebe hijerarhijski poredane. Jedna od bazičnih potreba je potreba za sigurnosti. Ukoliko ta potreba nije zadovoljena, kod većine ljudi doći će do ozbiljnih smetnji u funkcioniranju. Potrebu za sigurnosti zadovoljavamo štednjom, kupnjom stana ili kuće, ali i na mnogo drugih načina. Tako će mnogi ljudi radije ostati u vezi s drugom osobom s kojom nisu zadovoljni, ali zbog straha od promjene i zbog zadovoljavanja potrebe za sigurnosti će trpjeti.

PROČITAJ VIŠE

5.1-1200x675.jpg

Čak se i za veća privatna druženja, vjenčanja i druge proslave preporučaju različite restriktivne mjere što organizatore često navede da otkažu ili odgode društveno događanje. Posao također obavljate u potpunosti ili dijelom od kuće tako da je i taj kanal za stvaranje novih poznanstava trenutno ograničen. Ovakve okolnosti mogu za mnoge ljude željne upoznavanja i druženja predstavljati ozbiljnu prepreku.

PROČITAJ VIŠE

„Romantika je filozofija o intuitivnom razumijevanju. Radi se o uvjerenju da kod prave ljubavi nema potrebe zamarati se izgovaranjem riječi. Kada je dvoje ljudi stvoreno jedno za drugo postoji jednostavan i trajan recipročan osjećaj da obje strane vide svijet na istovjetan način.“ Alain de Botton

PROČITAJ VIŠE

Već satima razmišljam s kojom rečenicom započeti ovaj tekst. Nekako mi se niti jedna ne čini dovoljno snažna, ohrabrujuća, motivirajuća, umirujuća...onakva kakvu bi se od jedne psihologinje očekivalo.

PROČITAJ VIŠE

2.2-1200x675.jpg

U današnje vrijeme suočeni smo s brojnim izazovima. Sve su izraženiji problemi poput socijalnih nejednakosti, ekološke katastrofe, nezaposlenosti, migracija, ratova, političkih progona, siromaštva, a nedavno se pojavio i COVID-19. Još prije par mjeseci nitko od nas nije mogao zamisliti da će nas nepoznati virus u tolikoj mjeri blokirati u svakodnevnom životu, da ćemo provoditi dane zatvoreni u svojim domovima, da djeca neće ići u školu i da će ulice biti prazne. Mi i dalje ne znamo koliko će sve ovo trajati i što će nam donijeti ova kriza.

PROČITAJ VIŠE

6.3-1200x675.jpg

U ljudskoj prirodi postoji tendencija privlačenja ka ugodnim doživljajima te izbjegavanju neugodnih. Istinitost ove tvrdnje sigurno možete prepoznati u svom svakodnevnom iskustvu: privlače nas ugodne aktivnosti kao što su gledanje zanimljivih filmova, druženje s ljudima koje volimo, fina hrana, možda šetnja parkom, a skloni smo izbjegavati neugodna iskustva, pa čak i ako su ona zapravo dobra za nas (kao što je primjerice tjelovježba). Kad nešto što trebamo učiniti doživljavamo kao neugodno iskustvo, skloni smo to negirati, odgađati, “gurati pod tepih”… koliko god možemo.

PROČITAJ VIŠE

“Burn-out” ili profesionalno sagorijevanje opisuje se kroz niz tjelesnih i mentalnih simptoma iscrpljenosti koji dolaze kao odloženi odgovor na kronične emocionalne i interpersonalne stresne događaje na ranom mjestu (Cooper, Dewe i O’Driscoll, 2001.).

PROČITAJ VIŠE

Seksualna terapija poznat je pojam, zvuči zanimljivo i egzotično, ali koliko zapravo znate o tome što se tamo događa? Kako vi zamišljate seksualnu terapiju? Biste li ikad otišli na seksualnu terapiju?

PROČITAJ VIŠE

Ninska 1, 10360 Sesvete
Hrvatska
info@psiholoskapomoc.hr

Copyright Psihološkapomoć.hr 2020.