COVID-19, također poznat kao koronavirus, nova je bolest koja utječe na pluća i dišne putove. Svjetska zdravstvena organizacija je 11. ožujka 2020. zbog širenje virusa proglasila pandemiju. Pandemija označava širenje infekcijske bolesti u širokim geografskim regijama, kontinentalnih ili globalnih razmjera. Širenje bolesti i sve veći broj zaraženih slučajeva izaziva značajan stupanj straha i zabrinutosti, a posebno među određenim skupinama, poput starijih osoba, djelatnicima u zdravstvenoj skrbi i drugima.

Prema dostupnim informacijama, infekcija novim koronavirusom najčešće uzorkuje simptome poput povišene temperature, suhog kašlja i umora, dok se rjeđe javljaju bolovi u tijelu, začepljen nos i grlobolja. U jedne od pet oboljelih soba može doći do otežanog disanja i razvoja upale pluća, a u rjeđim slučajevima i do smrti.  dosadašnjim saznanjima, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (npr. bolesti srca i dijabetes) podložnije težim oblicima bolest. Ipak, valja naglasiti kako i druge osobe mogu teže oboljeti od COVID-19 infekcije. Određeni broj zaraženih osoba ne pokazuju nikakve simptome bolesti (tzv. asimptomatski slučajevi).

Stigma prema osobama oboljelim od COVID-19

Nažalost, osobe koje su pozitivne na koronavirus, bez obzira razviju li ili ne specifične simptome, često se moraju boriti sa stigmom. Društvena stigma negativno je etiketiranje, stereotipiziranje, diskriminiranje ili posebno tretiranje osoba koje imaju određene karakteristike ili specifičnu bolest. To znači da su osobe negativno obilježene samo zato što imaju dijagnozu, u ovom slučaju COVID-19. Takvo etiketiranje može negativno utjecati na oboljele, kao i na njihove njegovatelje, obitelj, prijatelje i zajednice. Osobe kojima nije dijagnosticirana bolest, ali su u istom kućanstvu s oboljelim ili dijele ne druge karakteristike, također mogu patiti od stigme. Trenutna epidemija COVID-19 izazvala je društvenu stigmu i diskriminatorno ponašanje prema ljudima određene etničke pripadnosti, kao i prema svima za koje se smatra da su bili u kontaktu s virusom.

Zašto COVID-19 uzrokuje stigmatizaciju?

Pojava stigme povezane s koronavirusom može se povezati s tri glavna čimbenika:

1. bolest je nova i još uvijek postoje mnoge nepoznanice vezane uz nju
2. često se bojimo nepoznatog;
3. strah povezujemo s ‘drugima’, odnosno temeljimo na nepovjerenju prema drugima

Strah, tjeskoba i zbunjenost su razumljivi, no nikako nije dobro kada potiču stvaranje štetnih stereotipa i stigme. Stigmatiziranje može pojačati društvenu izolaciju oboljelih, time doprinijeti situaciji u kojoj se virus brže širi. Sve to može rezultirati teškim zdravstvenim problemima i poteškoćama u kontroli izbijanja bolesti.

 

Stigmatizacija oboljelih od COVID-19 može:

• Potaknuti oboljele da skrivaju bolest kako bi se izbjegla diskriminacija
• Spriječite ih da odmah zatraže zdravstvenu zaštitu
• Odvratiti ih od usvajanja zdravog, odnosno primjerenog ponašanja

 

Zašto je kako komuniciramo važno

Način na koji komuniciramo o COVID-19 od presudne je važnosti kako bi pružili podršku oboljelima te im pomogli u borbi protiv bolesti te ujedno spriječili poticanje stigme i straha. Važno je stvoriti okruženje u kojem se može razgovarati o bolesti i njenom utjecaju otvoreno, iskreno i dobronamjerno.

Kada govorimo o bolesti uzrokovanoj koronavirusom,  neke riječi (primjerice sumnjivi slučaj, izolacija, pozitivan na COVID-19) i izjave mogu imati negativno značenje za oboljele i potiču stigmatizaciju. Upravo negativan predznak takvih izjava može ljude obeshrabriti da poduzmu potrebne korake, od pregleda i testiranja do karantene.

 

• Nemojte dodavati lokacije ili etničku pripadnost bolesti – primjerice virus se proširio u Istri i Dalmaciji, najviše oboljelih je među Zagrepčanima.
• Isto tako, ne treba govoriti “Wuhan virus”, “Kineski virus” ili “azijski virus”. Službeno ime bolesti je osmišljeno kako bi se izbjegla stigmatizacija – “Co” znači Corona, “vi” je za virus, a “d” za bolest, 19 jer se bolest pojavila 2019. godine.
• Razgovarajte o osobama koje “možda imaju COVID-19“, ” imaju COVID-19″, “liječe se od COVID-19”, “oporavljaju se od COVID-19” ili “osobama koje su preminule nakon dijagnoze COVID-19”

Nemojte spominjati osobe s bolešću kao “vjerojatno pozitivni na COVID-19”, “pozitivni na COVID-19”, “prenose/šire COVID-19”, “zarazili su druge ili prenijeli COVID-19”  ili “žrtve COVID-19”

Korištenjem negativne terminologije stvara se dojam da su osobe s bolešću na neki način učinile nešto pogrešno ili su manje humane od ostalih. Ujedno se njih, ali i sve one koji će možda tek biti inficirani obeshrabruje da idu na pregled, testiranje, liječe se i budu u izolaciji.

 

Klikom na rubriku Pružatelji pomoći potražite pomoć

 

Korisni izvori:

Hrvatska psihološka komora: Koronavirus i mentalno zdravlje – Psihološki aspekti, savjeti i preporuke, file:///C:/Users/majab/Desktop/Psiholo%C5%A1ka%20pomo%C4%87/HPK-Koronavirus_i_mentalno_zdravlje.pdf

Social Stigma associated with COVID-19: IFRC, WHO, UNICEF, 24 February 2020.