Od 18 do 29 godina

Bez obzira kreću li na fakultet ili raditi, mladi u dobi od 18 do 29 godina polako postaju neovisni, odvajaju se od roditelja i uglavnom počinju brinuti o sebi. Mentalno, međutim, mlada osoba još uvijek nije u potpunosti odrasla i kognitivni razvoj još uvijek nije završio. Mentalni poremećaji relativno su česti u mlađoj odrasloj dobi.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije za ukupno opterećenje bolestima (DALYs) za Hrvatsku, mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja su na 3. su mjestu , iza kardiovaskularnih i malignih bolesti, s udjelom 11,7%.*

Najčešći poremećaji mentalnog zdravlja kod mladih su sljedeći:

1. Poremećaji prehrane (anoreksija, bulimija, prejedanje)
2. Poremećaji ličnosti (paranoja, granični poremećaj ličnosti)
3. Ovisnost (alkohol, opioidi, duhan)
4. Poremećaji raspoloženja (depresija, bipolarni poremećaji, ciklotimija)
5. Psihotični poremećaji (shizofrenija, shizoafektivni poremećaj)
6. Anksiozni poremećaji (socijalna anksioznost, fobije, generalizirana anksioznost)
7. Poremećaji u razvoju (poremećaji spektra autizma, ADHD)

 

Iako se neke od navedenih mentalnih poremećaja mogu pojaviti i dijagnosticirati u djetinjstvu, neki ostanu neotkriveni do adolescencije ili čak kasnije. Na primjer, poremećaji osobnosti ne mogu se jednostavno potvrditi sve dok se osobnost ne formira u potpunosti. Ovisnost se obično ne razvija u djetinjstvu prvenstveno zato što odrasli kontroliraju čemu djeca mogu imati pristup. Poremećaji prehrane također se razvijaju tijekom adolescencije ili kasnije, jer tada osoba usvaja vlastite prehrambene navike.

Problemi i ponašanja mladih na koje je potrebno obratiti pozornost

Oko polovine slučajeva zloporabe droga i poremećaja mentalnog zdravlja imaju korijene ili ih je moguće prepoznati prije dobi od 14 godina. Broj slučajeva se  povećava na tri četvrtine do 24. godine života. Osim uzimanja određenih supstanci, važno je uočiti postojanje sljedećih promjena i znakova:

• Izoliranje
• Izrazita ljutnja
• Antisocijalno ponašanje
• Iluzije i lažna uvjerenja
• Izrazita zbunjenost
• Nagle promjene raspoloženja
• Halucinacije
• Suicidalne misli
• Anksioznost
• Neobjašnjive fizičke tegobe
• Dugotrajni problemi sa spavanjem – ostajanje budnim cijele noći ili spavanje cijeli dan
• Promjene apetita ili prehrane
• Impulzivno ponašanje – posebno u pogledu putovanja, trošenja novca ili seksualnih odnosa

Mnogi od ovih znakova mogu se činiti kao normalan dio sazrijevanja tinejdžera ili karaktera mlade osobe. Mladi kroz mnoge životne promjene mogu mijenjati i svoje ponašanje. No, ako su promjene u ponašanju jako neobične i imaju negativan utjecaj na život mlade osobe, svakako je potrebno potražiti pomoć.

 

Genetika, obiteljska situacija, ali i događanja na fakultetu i/ili poslu utječu na mentalno zdravlje mladih. Kod muškaraca se često javljaju poremećaji u ponašanju te poremećaj hiperaktivnosti s nedostatkom pažnje (ADHD), dok su žene sklonije depresiji i poremećajima prehrane. Osobe koje su odgajane u obitelji u kojoj je postojalo zlostavljanja (seksualno ili fizičko), čiji roditelji imaju niži stupanj obrazovanja ili također imaju poremećaje mentalnog zdravlja, skloniji su razvoju mentalnog poremećaja.

Kako postupiti kod postojanja psihičkih problema?

Pružanje pomoći mladoj osobi s poremećajem mentalnog zdravlja može spriječiti niz problema u budućnosti. Posljedice problema s mentalnim zdravljem mogu biti loš uspjeh na fakultetu ili na poslu, nemogućnost uspostavljanja prijateljskih odnosa i društvenih interakcija, zlouporaba supstanci ili alkohola te rizično seksualno ponašanje koje vodi do zaraznih bolesti. Nažalost, zbog osjećaja srama, mlada osoba će vrlo rijetko sama zatražiti stručnu pomoć. Pokušat će sakriti simptome i pretvarati se da je sve u redu. Također, pokušat će se o mentalnim bolestima informirati putem medija i pritom naići na niz dezinformacija.

Možda će pokušati sami riješiti problem, naročito ako je riječ o depresiji ili ovisnosti, no zapravo je za većinu poremećaja potreba stručna pomoć. Mogućnosti liječenja su danas brojne, a prilikom uspostavljanja dijagnoze potrebno je uzeti u obzir osobnu i obiteljsku anamnezu te podatke o širem društveno – kulturnom kontekstu odrastanja. Ponekad će biti dovoljna procjena psihologa ili drugog stručnjaka te shodno tome najbolje rješenje psihoterapija. Kod složenijih problema ili onih rezistentnih na tretman potreban je pregled psihijatra i eventualno medikamentozna terapija.

 

Klikom na rubriku Pružatelji pomoći potražite pomoć u slučaju postojanja nekog od ranije spomenutih problema.

 

*Izvor podatka: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/odjel-za-mentalne-poremecaje/)

Dodatni izvori:

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/adolescent-mental-health

https://www.who.int/maternal_child_adolescent/topics/adolescence/framework-accelerated-action/en/

Psihički poremećaji u djece i adolescenata – prikaz slučaja: Fani Vrdoljak, Leann Coleman Božić, Božena Ćubić