Mentalno ili emocionalno zdravlje definirano je kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (WHO; 2001; Svjetska zdravstvena organizacija (SZO)).

Procjenjuje se da više od 20% odrasle populacije u Europskoj uniji pati od nekog psihičkog problema ili poremećaja mentalnog zdravlja. Sličan je trend i u Hrvatskoj. Ove su bolesti i poremećaji zbog relativno visoke prevalencije, čestog početka u mlađoj odrasloj dobi, mogućeg kroničnog toka, narušavanja kvalitete života kako bolesnika tako i njegove neposredne okoline i društva, zanemarivanja problema – jedno od najvažnijih javnozdravstvenih problema.*

 

Najčešći poremećaji mentalnog zdravlja kod odraslih

1. Shizofrenija
2. Duševni poremećaji uzrokovani alkoholom
3. Reakcije na teški stres uključujući PTSP
4. Akutni i prolazni psihotični poremećaji
5. Specifični poremećaji ličnosti
6. Depresivni poremećaji
7. Trajne promjene ličnosti

 

Problemi i ponašanja na koje je potrebno obratiti pozornost

Ponekad se simptomi poremećaja mentalnog zdravlja pojavljuju kao fizički problemi, poput bolova u želucu, bolova u leđima, glavobolje ili drugih neobjašnjivih bolova. Ponekad su prisutni i kombinaciji s promjenama u ponašanju ili sljedećim problemima:

• Osjećaj izrazite tuge ili bezvoljnosti
• Zbunjenost ili smanjena sposobnost koncentracije
• Pretjerani strah ili briga, ili ekstremni osjećaji krivnje
• Nagle promjene raspoloženja
• Odustajanje od druženja i aktivnosti
• Umor, manjak energije ili dugotrajni problemi sa spavanjem
• Gubitak veze sa stvarnošću, paranoja ili halucinacije
• Nemogućnost suočavanja sa svakodnevnim problemima ili stresom
• Problemi s razumijevanjem i povezivanjem sa situacijama i s ljudima
• Problemi s alkoholom ili drogama
• Velike promjene u prehrambenim navikama
• Promjene seksualnog nagona
• Pretjerani bijes, neprijateljstvo ili nasilje
• Suicidalne misli

 

U odrasloj dobi postoji niz čimbenika koji negativno utječu na mentalno zdravlje. Riječ je o ugrožavajućim čimbenicima, a u koje najčešće spadaju pušenje, konzumacija alkoholnih pića, preobilna i premasna prehrana; nezdravi, toksični socijalni odnosi (loši odnosi u obitelji, mobbing, usamljenost), stres, iznenadne, ali i dugotrajne krize, nezaposlenost, neliječene traume te osjećaj slabe kontrole nad životom. Osnivanje obitelji je velika prekretnica u životima mnogih ljudi te također može biti okidač za razvoj mentalnih poremećaja. Loše mentalno zdravlje roditelja pak može imati negativan utjecaj na razvoj njihove djece. Google Köpeğim Kral Benim +++

 

Perinatalno mentalno zdravlje

Otprilike 68% žena i 57% muškaraca s problemima mentalnog zdravlja su roditelji. **

 

Najčešći problemi koji se javljaju tijekom trudnoće i nakon rođenja su:

1. Anksioznost
2. Depresija
3. Post-traumatski stresni poremećaj (PTSP)

 

Perinatalno mentalno zdravlje odnosi se na mentalno zdravlje žene tijekom trudnoće i prve godine nakon rođenja djeteta. Mentalne bolesti mogu postojati prije trudnoće, ali se određene mentalne poteškoće prvi put razvijaju ili se pogoršavaju u perinatalnom razdoblju. Perinatalna depresija je jedna od najčešćih medicinskih komplikacija koja pogađa 1/7 žena u periodu od 40 dana nakon poroda.

Moguća je pojava manjih ili većih depresivnih epizoda, a ova vrsta depresije često prolazi nezapaženo jer dolazi do uobičajenih promjena u ritmu spavanja, apetita i libida u trudnoći i nakon poroda te se one mogu pripisati normalnom tijeku promjena u tim razdobljima.

Rizični faktori za perinatalnu depresiju – adaptirano iz Edinburške Postnatalna Skale Depresije***

 

Depresija u trudnoći

• Majčina tjeskoba
• Životni stres
• Depresija u anamnezi
• Nedostatak socijalne potpore
• Neželjena trudnoća
• Obiteljsko nasilje
• Niži prihodi
• Niže obrazovanje
• Pušenje
• Nedostatak partnera
• Loša kvaliteta veze

 

Postpartalna depresija

• Depresija u trudnoći
• Anksioznost u trudnoći
• Stresni životni događaji u trudnoći ili u ranom postpartalnom razdoblju
• Traumatično iskustvo poroda
• Prijevremeni porod/primitak novorođenčeta u JIL
• Loša socijalna potpora
• Depresija u anamnezi
• Problemi s dojenjem

 

Kome se obratiti kod postojanja psihičkih problema?

Oni kojima je zbog psihičkih problema najpotrebnija profesionalna pomoć rijetko posežu za njom. Smatra se da osobe koji imaju problema neće potražiti pomoć ponajviše zbog stigmatizacije i mitova koji su uključeni u proces traženja pomoći psihologa ili psihijatra. Isto tako, osobe koje odluče zatražiti pomoć često ne znaju kome se trebaju obratiti – psihoterapeutu, psihijatru i psihologu. Iako se sva tri spomenuta stručnjaka bave mentalnim zdravljem, razlika je u pristupu i načinu liječenja.

Psihijatri su završili medicinu i specijalizirala psihijatriju te rade u bolnicama, a osim određivanja medicinske dijagnoze, zaduženi su za liječenje u sklopu kojeg mogu propisati odgovarajuće lijekove u funkciji poboljšanja tjelesnog i mentalnog zdravlja. Psiholog je osoba koja je završila studij psihologije, ima znanja iz kliničke psihologije. Rade u medicinskim ustanovama u okviru stručnih timova, ali i drugim nemedicinskim ustanovama u kojima mogu pružati psihološku pomoć. Za razliku od psihijatra ne postavljaju medicinske dijagnoze i ne prepisuju lijekove, već se isključivo provode psihološke tretmane što uključuje intervju, psihološko testiranje, psihološko savjetovanje i primjenu različitih psiholoških tehnika. Psihoterapeuti mogu biti i psiholozi i psihijatri, a zapravo je riječ o posebnom zanimanju i svi koji se bave psihoterapijom morali su završiti neku od specijalističkih edukacija za neku vrstu psihoterapije. Psihoterapeut različitim psihoterapijskim tehnikama i metodama pomaže osobi da se lakše nosi s različitim psihološkim smetnjama, u doživljavanju i ponašanju.

Klikom na rubriku Pružatelji pomoći potražite pomoć u slučaju postojanja nekog od ranije spomenutih problema.

 

*Izvor: Psihologija u zaštiti mentalnog zdravlja, Siniša Brlas – http://www.zzjzvpz.hr/hr/sadrzaj/djelatnost/1/publikacije/psihologija_u_zastiti_mentalnog_zdravlja_Sinisa_Brlas.pdf

**Izvor podatka: Royal College of Psychiatrists. (2016). Parental mental illness: The impact on children and adolescents. Information for parents, carers and anyone who works with young people: rcpsych.ac.uk/healthadvice/parentsandyouthinfo/parentscarers/parentalmentalillness.aspx

*** http://perinatology.com/calculators/Edinburgh%20Depression%20Scale.htm

 

Dodatni izvori:

https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2018/10/mental_bilten_2011.pdf

https://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0008/96452/E87301.pdf