maltepe escort
ataşehir escort bayanlar maltepe escort alanya escort

Strahovi s kojima se ne suočimo postanu naš zatvor

12.11.2020
pexels-andrew-neel-3132388.jpg
Anksioznost je normalna i zdrava reakcija.

Svatko je doživljava u zahtjevnim, zabrinjavajućim ili opasnim situacijama. Npr. sportaš koji nije nabrijan na utakmicu ili student koji ne osjeća tremu pred ispit neće dati najbolje od sebe.

Ali zašto su neki ljudi anksiozniji od drugih? Anksioznost se može naslijediti kao i naučiti kroz djetinjstvo. Mnoge situacije koje ju aktiviraju također su situacije koje su ranije tijekom evolucije bile istinski opasne za naše pretke, a danas to više nisu. Primjerice, visine mogu biti opasne; na otvorenim poljima pojedinci su primjetljiviji grabežljivcima; javna mjesta su mogla dovesti naše pretke u kontakt s neprijateljskim strancima.

No, kako se od zdrave anksioznosti dođe do paničnog poremećaja i agorafobije?

Putem paničnog napada: iznenadne epizode neugode i straha koju prate različiti tjelesni (lupanje srca, tresenje, doživljaj gušenja, znojenje, bol u prsima, valovi vrućine ili hladnoće i drugi) i kognitivni simptomi (strah od gubitka kontrole, strah od smrti, osjećaj odvojenosti od samog sebe ili nestvarnosti). Počinju iznenada i kratkotrajni su, rijetko traju duže od 30 minuta. Mogu djelovati kao da dolaze niotkuda ili se mogu pojaviti u prisutnosti zastrašujuće situacije.

Kad se tjelesne smetnje povezane s anksioznošću dogode onda kada ne moramo nešto poduzeti (spasiti se od nasilnika, pobjeći iz stana tijekom potresa, podvrgnuti se intervjuu ili drugo), osjećaj je neugodan. U ovim trenucima događa se jedna prekretnica.

Neki ljudi dožive ove intenzivne tjelesne promjene i pređu preko njih. Ne razumiju zašto se tako osjećaju, nelagodno im je, ali se ne zabrinu. Postoje i drugačiji ljudi. Oni se prestraše. Oni se jako prestraše. Počnu misliti da nešto s njima fizički nije u redu ili da su stvarno u opasnosti. “Izgubit ću kontrolu” “Poludjet ću” ili čak “Umrijet ću”.

Nakon prvog napada panike, pojedinci koji razviju panični poremećaj postanu pretjerano usmjereni na tjelesne senzacije. Počnu brinuti o njihovim posljedicama (npr. “lupanje srca može izazvati infarkt”) što utječe na razvoj stalne anksioznosti u iščekivanju budućih napada. Ironija je paničnog poremećaja u tome da se počnemo bojati samih simptoma koji su oblikovani da nas zaštite od opasnosti. “Vjerujući” da smo u opasnosti,  naš mozak proizvodi sve više straha (ili više napada panike) jer na neki način “ne shvaća” da su ono čega se bojimo samo simptomi straha i da stvarne opasnosti zapravo nema.

Mnogi ljudi s paničnim poremećajem mijenjaju svoje ponašanje zbog napada te mogu razviti i agorafobiju (strah od bivanja na mjestu na kojem se može doživjeti panični napad ali se teško može dobiti pomoć puput biti nasamo ili u gomili, tuneli, mostovi, autoceste, dizala, putovanja avionom itd.) Osobe mogu ili potpuno izbjegavati ove situacije ili im se izlagati uz različita sigurnosna ponašanja poput ići negdje samo u pratnji bračnog partnera, nositi uvijek bočicu vode ili mobitel sa sobom, sjediti pokraj izlaza itd. Kako traže načine prilagođavanja svojim simptomima, posljedica za mnoge je depresija budući da njihova zona ugode postaje vremenom sve uža.

Pojedinci s paničnim poremećajem i agorafobijom često imaju i nerealna vjerovanja o anksioznosti kao, na primjer, “Sva je anksioznost loša” i “Moram se odmah osloboditi svoje anksioznosti”. Drugi vjeruju da im se stanje nikada neće poboljšati jer imaju panične napade i agorafobiju već godinama.

Zapamtite, koliko god se budete trudili, svatko od nas ima uspone i padove. Ono što ste uspješno učinili jučer, danas vam može izgledati nemoguće. Umjesto da se počnete kritizirati zbog neuspjeha radije se ohrabrite za daljnje borbe. Također, ne zaboravite svatko ponekad ima loš dan. Ako imate loš dan to ne znači da vam se stanje ne poboljšava ili da radite nešto pogrešno. Dakle, nastavite se truditi! A ukoliko vam je na tom putu potrebna pomoć, znate gdje me možete naći. Sretno! I zapamtite: strah nema neku posebnu moć osim one koju mu sami dajemo kad mu se predamo.

Autor: Tijana Debelić, Doktorandica psihologije i kognitivno-bihevioralna psihoeterapeutkinja u superviziji,  www.psiqonsult.com

Udruga PROMENTZ

Udruga PROMENTZ

Ninska 1, 10360 Sesvete
Hrvatska
info@psiholoskapomoc.hr



Copyright Psihološkapomoć.hr 2020.


meritking giriş kingroyal meritking meritking.org kingroyal güncel giriş veren siteler casino slot siteleri