Kognitivno bihevioralna terapija

Već pri površnom istraživanju ove tematike ističu se određeni psihoterapijski pravci, a jedan od najraširenijih svakako je kognitivno bihevioralna terapija (KBT). KBT često je bila korištena u eksperimentalnoj psihologiji te do danas imala šansu dobiti snažnu znanstvenu potvrdu. Do imena ovog pravca došlo je spajanjem imena dva srodna, ali ne identična pravca – kognitivnog i bihevioralnog.

Kognitivno bihevioralna terapija pokazuje rezultate na vrlo širokom rasponu problema kao i kod sprječavanja nastajanja psihičkih poremećaja, a koncentrira se na vremenski ograničene i unaprijed definirane ciljeve. Strategije koje se koriste redovito se prate, mjere i procjenjuju u cilju stvaranja optimalne terapije za svakog pacijenta.

Za koga je kognitivno bihevioralna terapija?

Draga osoba zaboravila vam je čestitati rođendan. Upadate li odmah u kolotečinu negativnih misli koje na kraju rezultiraju ljutnjom i distancom prema osobi? Osjećate li iracionalni strah? Time ulazimo u krug iz kojeg je naizgled nemoguće izaći. Upravo u takvoj situaciji najbolje se vidi korist kognitivno bihevioralne terapije koja mijenja način razmišljanja i dopušta pacijentu da se okrene rješavanju realnih problema i kao rezultat postane zadovoljniji i sretniji.

U ovoj vrsti terapije važan je dobar odnos između pacijenta i terapeuta, ali terapija ne mora uključivati samo jednog pojedinca. U terapiju se može uključiti i obitelj ili grupa, a posebice ako se radi o djeci i adolescentima.

Kada se koristi kognitivno bihevioralna terapija?

Koristi se u slučajevima u kojima je precizno određen problem koji se nastoji riješiti kao i cilj kojemu se teži po završetku terapije. Upravo to omogućava ovoj vrsti terapije da bude na visokoj razini strukturiranosti te relativno kratkog trajanja. Moguće je predvidjeti tijek terapije kao i njen ishod ili uspješnost. Posebnu važnost u ovoj vrsti terapije ima sam pacijent imajući na umu da se KBT uvelike oslanja da tzv. self monitoring ili samomotrenje, opažanje vlastitog stanja.

Može se primijeniti samostalno ili uz farmakoterapiju, a dobar je odabir pri liječenju niza poremećaja – teških depresivnih epizoda, anksioznih i paničnih poremećaja, ovisnosti ili fobija. Podiže samopouzdanje i pomaže pri razvijanju asertivnosti.

Ponekad se KBT koristi i kao nadopuna nekoj drugoj vrsti psihoterapije, primjerice kod melankoličnih stanja, bipolarnog poremećaja ili shizofrenije, no to uvelike ovisi o trenutnom stanju pacijenta.

Kako funkcionira kognitivno bihevioralna terapija?

Kognitivni dio pristupa odnosi se na edukaciju i osvješćivanje pacijenta o vlastitim simptomima. Tijekom terapije naučit će ih pravovremeno prepoznati i skloniti koncentraciju s njih. Osim toga pacijent će prepoznati vlastite greške nastale pri razumijevanju, zaključivanju i donošenju odluka te tako promijeniti vjerovanja koja ima o sebi i okolini.

Bihevioralna komponenta nam omogućava planiranje ili predviđanje liječenja. To čini tako da mijenja problemsko ponašanje (zato je bitno jasno definirati problem) dok istovremeno mjeri simptome, smetnje ili problemsko ponašanje prije, tijekom i nakon terapije. Za uspješnost ove komponente terapije nužna je motivacija i aktivnost samog pacijenta tako da svakodnevno prakticira dobivene savjete, ali i dobra povezanost između pacijenta i terapeuta.

Izvori

poliklinika-djeca.hr/aktualno/teme/sto-je-kognitivno-bihevioralna-terapija-sinteza-dva-terapijska-pravca

cabct.hr/savjetovaliste/sto-je-bkt