yabancı dizi meritking güncel giriş
maltepe escort
türk porno
gratis porno
maltepe escort ümraniye escort ataşehir escort anadolu yakası escort
casino siteleri
gaziantep escort bayan gaziantep escort
beylikduzu escort
deneme bonusu veren siteler deneme bonusu
ataşehir escort bayanlar maltepe escort alanya escort

Mentalno zdravlje i prehrana: kako prehranom možemo očuvati i poboljšati mentalno zdravlje?

Mentalno zdravlje i prehrana: kako prehranom možemo očuvati i poboljšati mentalno zdravlje?

26.05.2021
photo-1556911073-a517e752729c-1200x800.jpg

Često možemo pročitati razne tekstove na temu utjecaja prehrane na tjelesno zdravlje, no ono što jedemo utječe i na naše raspoloženje, kognitivne sposobnosti, produktivnost i cjelokupno psihičko zdravlje.

Hrana koju jedemo predstavlja jednu vrstu podražaja našem središnjem živčanom sustavu gdje se potom pokreću razne fiziološke reakcije. Iste se javljaju i prije, primjerice, osjećaj gladi na koji odgovaramo konzumiranjem hrane. Što ćemo u određenom trenutku pojesti, ali i kakve su naše prehrambene navike pod utjecajem je raznih čimbenika koji se tiču hrane i njezinog izgleda, mirisa i okusa, ali i društva i kulture u kojoj živimo, navike iz djetinjstva, dostupnost i cijena namirnica, mediji, društvene mreže i slično.

Brojna su istraživanja pokazala kako hrana koju jedemo utječe na kemijski sastav našeg mozga, odnosno na naše raspoloženje i kognitivne sposobnosti. Do toga dolazi zahvaljujući povezanosti naših crijeva, gastrointestinalnog trakta i mozga. Komunikacija se između spomenutih odvija putem jednog od najvećih živaca, vagus živca. Primjerice, serotonin, neuroprijenosnik koji je zaslužan za prijenos informacija između neurona, u velikoj se mjeri proizvodi u crijevima i onda putuje do mozga. Hrana, odnosno kombinacija određenih namirnica uvelike može utjecati na proizvodnju serotonina, ali i drugih neuroprijenosnika poput dopamina, oksitocina koji su odgovorni i za osjećaj zadovoljstva, sreće te za produktivnost.

Neke nam namirnice mogu nam pomoći da se osjećamo bolje jer upravo sastav, struktura i funkcije mozga ovise o odgovarajućim hranjivim tvarima (ugljikohidrati, masti, proteini, vitamini i minerali) koje u organizam unosimo putem hrane. Na primjer, sezonske namirnice koje pripadaju Mediteranskoj prehrana koja se temelji na konzumiranju puno povrća i voća, ribe i plodova mora, maslinovog ulja, svježeg bilja i cjelovitih žitarica mogu spriječiti izumiranje moždanih stanica koje su jedan od uzročnika demencije. Osim toga, prehrana je veliki saveznik i u borbi protiv stresa. Kada je tijelo izloženo stresnim situacijama potreba za unosom hrane često je vrlo niska jer na moždanoj razini dolazi do „gubljenja“ signala između stanica koje su odgovorne za kontrolu apetita. No, u jednom trenutku glad može postati prenaglašena i izazvati prejedanje što može dovesti do debljanja. U tim situacijama konzumiranje kvalitetne hrane iz skupine biljnih namirnica može uvelike pomoći.

Međutim, određene namirnice koje možemo svrstati u dvije skupine imaju negativan utjecaj na naš mozak, a to su namirnice bogate rafiniranim šećerima (slatkiši) i namirnice bogate (prerađenim) masnoćama. Proučavajući poveznicu između prehrane i mentalnog zdravlja kod adolescenata, znanstvenici su došli do spoznaje kako je upravo u ovoj osjetljivoj životnoj dobi prehrana zanemarena te da se prehrana kod mnogih adolescenta bazira na konzumiranju brze hrane, grickalica, rafiniranih šećera i slatkih sokova. Upravo ovakve prehrambene navike zajedno s navikom preskakanja obroka povezane su s prisustvom poremećaja hiperaktivnosti, anksioznim poremećajem i depresijom.

Osim što je za naše mentalno zdravlje važno što jedemo jednako je bitno razmisliti i paziti na to kako jedemo. U tome se, primjerice, mi Hrvati zajedno s nekoliko drugih kultura razlikujemo primjerice od orijentalnih kultura pa nam je sasvim „normalno“ i društveno prihvatljivo jesti hodajući ulicom. Međutim, niti za naše tijelo ni ti um to nikako nije poželjno. U tom trenutku dobrovoljno se „stavljamo“ u stresnu situaciju jer naš mozak treba istovremeno raditi dvije radnje koje mu nisu prirodne. Stoga, pokušajte dok hodate hodati, a dok jedete jesti.

Na kraju, ne zaboravimo da svaki put kada jedemo imamo jedinstvenu priliku pokazati koliko brinemo o sebi i vlastitom zdravlju koje, dok imamo, trebamo cijeniti.

Anđela Jelić, mag.psych.

 

Literatura:

Howard AL, Robinson M, Smith GJ, Ambrosini GL, Piek JP, Oddy WH. ADHD is associated With a “Western” dietary pattern in adolescents. J Atten Disord. 2011; 15(5): 403–411.

Lien L, Lien N, Heyerdahl S. Consumption of soft drinks and hyperactivity, mental distress, and conduct problems among adolescents in Oslo, Norway. Am J Public Health. 2006; 10: 1815–1820.

Liena L. Is breakfast consumption related to mental distress and academic performance in adolescents? Public Health Nutr 2007; 10(4): 422–428.

Overby N, Hoigaard RNA. Diet and behavioral problems at school in Norwegian adolescents. Food Nutr Res. 2012, 56:17231–17237.

Weng TT, Hao JH, Qian QW, Cao H, Fu JL, Sun Y, et al. Is there any relationship between dietary patterns and depression and anxiety in Chinese adolescents? Public Health Nutr. 2012; 15: 673–682.

Izvori s web stranica:

www.euro.who.int/en/health-topics/disease-prevention/nutrition/news/news/2018/5/fostering-healthier-and-more-sustainable-diets-learning-from-the-mediterranean-and-new-nordic-experience#:~:text=The%20diet%20is%20characterized%20by,fresh%20fruit%20is%20often%20substituted

https://www.health.harvard.edu/staying-healthy/mediterranean-style-the-healthy-fats-and-healthy-carbs-diet

https://www.mentalhealth.org.uk/a-to-z/d/diet-and-mental-health

Udruga PROMENTZ

Udruga PROMENTZ

Ninska 1, 10360 Sesvete
Hrvatska
info@psiholoskapomoc.hr



Copyright Psihološkapomoć.hr 2020.


meritking giriş kingroyal meritking meritking.org kingroyal güncel giriş veren siteler casino slot siteleri