Što je stres?

Već je puno tekstova napisano o stresu, simptomima stresa, kako stres utječe na naš život. Ipak, živimo u izazovnim vremenima i stresne reakcije su danas učestale, a nalazimo ih već kod djece. Stres je povezan s pritiskom hoće li dijete izvršiti zadatke u školi, hoće li se upisati u željenu srednju školu ili fakultet, hoće li položiti ispit na fakultetu, a kasnije hoće li dobiti željeni posao. Kada se krene u svijet rada, stres se nastavlja balansiranjem između izvršavanja poslovnih obaveza i zahtjeva privatnog života, nošenjem s kratkim rokovima, ispunjavanjem očekivanja zahtjevnih šefova, a ti isti šefovi se pitaju hoće moći isplatiti plaću svojim radnicima. I tako unedogled. Čini se da pritiscima nikad kraja.

Što je stres? Lazarus definira stres kao sklop emocionalnih, tjelesnih i ponašajnih reakcija do kojih dolazi kada neki događaj procijenimo opasnim i/ili uznemirujućim (prema Arambašić, 1996.) Stresor je događaj ili niz događaja za koje procjenjujemo da ugrožavaju nas ili naše bližnje. Stresor je vanjski događaj, a stres je unutarnji osjećaj. Mi procjenjujemo događaj – je li on ugrožavajući za nas ili nije i možemo li se s njim nositi – je li on za nas prijetnja ili izazov.

Često se događa da je jedna te ista situacija za jednu osobu stresna, a za drugu uopće nije. Za mladu ženu može biti izvor stresa hoće li uspjeti skuhati ručak za svoju obitelj, a za njenog supruga to može biti posve nevažna tema. Ili obratno. Isto tako, ista ili slična situacija neće kod nas izazvati jednaku razinu stresa u različitom životnom razdoblju. Ako nas pritišću životne nevolje, ako smo neispavani, ako brinemo o starim roditeljima – bit ćemo načeti i obična situacija za nas može biti okidač za „pucanje po šavovima“. Ili ako smo na početku radnog vijeka svaka situacija nam je nova i vjerojatno puno stresnija nego kasnije, kada imamo više iskustva.

Koji su simptomi stresa? Simptomi stresa se javljaju na svim planovima: na tjelesnom (u vidu glavobolja, probavnih smetnji, promjena na koži, gastritisa, pada imuniteta i sl.), na emocionalnom planu (javlja se nemir, tjeskoba, tuga, krivnja, promjene raspoloženja), na misaonom planu (prisutne su nejasne misli, konfuzija, manjak koncentracije, zaboravljanje, neodlučnost, nesposobnost donošenja odluka, katastrofičnost), a na planu ponašanja moguća je pretjerana ovisnost o drugima ili pak povlačenje od ljudi, povećano konzumiranje kave, alkohola, nikotina, slatkiša, problemi sa spavanjem, agresivnim ispadi, hostilnost.

Kako se možemo nositi sa stresom? Na različite načine, ovisno o situaciji i o našim kapacitetima da se s njom nosimo. Jedan od mogućih načina nošenja sa stresom jest mijenjanje izvora stresa. Ako se loše osjećamo na poslu i to traje dulje vrijeme, moguće je razmišljati o promjeni radnog mjesta ili, ako je to moguće, o promjeni odjela unutar iste organizacije. Možda je moguće razgovarati sa šefom ako nam zadaje previše posla u kratko vrijeme, pa je potrebno reorganizirati posao i radne zadatke.

Ponekad je puno bolja strategija izbjegavanje stresnih situacija. U tom slučaju ćemo se privremeno povući i čekati bolju priliku, npr. želimo razgovarati sa šefom ali procijenimo da nije dobar trenutak za razgovor o povišici. U tom slučaju je mudrije pritajiti se i čekati povoljniji trenutak. Jedna od dobrih strategija nošenja sa stresom je delegiranje posla ili odbijanje nekog posla, ako procijenimo da ga nećemo moći obaviti.

Ako nije moguće promijeniti izvor stresa, efikasnije je raditi na promjeni percepcije situacije (na primjer, ako preuređujemo stan i ovisimo o majstorima, a to je i priličan financijski izdatak). Tu će nam pomoći prihvaćanje situacije i uviđanje da će i ona proći. Može nam pomoći tjelovježba, šetnja i boravak u prirodi, druženje s ljudima koji nas ne opterećuju (u ovakvim situacijama je važno kloniti se ljudi koji nam donose još dodatnog stresa!), meditacija. Nekim ljudima će pomoći rad u vrtu, druženje s kućnim ljubimcima, a nekima druženje s većom skupinom ljudi (u ovim vremenima valja voditi računa i o poštivanju epidemioloških mjera!). U svakom slučaju, ove aktivnosti nam mogu pomoći da se, bar na neko vrijeme, odmaknemo od stresne situacije i da misli skrenemo na nešto drugo. Na taj način ćemo se osvježiti, napuniti baterije i vrlo je moguće da ćemo promijeniti i vlastito viđenje situacije.
I za kraj, valja imati na umu da su brige i stres sastavni dio života. Međutim, ono što možemo učiniti jest nastojati smanjiti negativne učinke stresa i pokušati takve situacije preokrenuti u pozitivno djelovanje.

LITERATURA:
Arambašić, Lidija (1996): Stres. U: Pregrad, Jasenka: Stres, trauma, oporavak. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.
Carnegie, Dale (2012): Kako prevladati zabrinutost i stres na poslu i u privatnom životu. Zagreb: VBZ.