Geštalt terapija

Geštalt terapija

24.01.2022
therapy-1200x800.jpg

Jedna od polazišnih ideja geštalt terapije je da svi težimo zdravlju i ostvarivanju svojih potencijala. Bazira se na psihoanalitičkoj teoriji, geštalt psihologiji, egzistencijalističkoj te istočnjačkoj filozofiji. Začetnici geštalt terapije su bračni par Laura i Fritz Perls te Paul Goodman.

U svom radu geštalt terapeut ne tumači i ne interpretira, ne daje savjete, već pomaže klijentu da sam osvijesti ono što je već u njemu. Smatra da je znanje odnosno istina u nama samima, u našem doživljaju. Pozornost se posvećuje umu i tijelu budući da oni nisu odvojeni nego su dio cjeline.

Terapeut promatra proces koji se odvija kod klijenta, ali i svoj odnos s klijentom, uzima u obzir kontekst u kojem klijent živi, u koji je uronjen. Koristi se eksperiment, istraživanje, promatra se kako klijent doživljava svijet, kako reagira na neku situaciju i kako na nju djeluju prošle i sadašnje, ali i potencijalne buduće situacije. Jer, na naše doživljaje utječu naša prošlost, očekivanja, trenutna situacija, naše kulturno okruženje.

Važan koncept u radu je kako biti u sadašnjem trenutku, u sada i ovdje. Klijenta se može pitati: Što vidim? Osjećam li negdje u tijelu napetost? Žulja li me nešto? Osjećam li bol negdje u tijelu? Kako se sada osjećam? Cilj ovakvih pitanja je svjesnost, kontakt – potpuna prisutnost sa svim svojim aspektima – našim osjetilima, emocijama, intelektom, ponašanjem, seksualnim i spiritualnim bićem. Biti u kontaktu znači imati otvoren um i biti svjestan vlastite otpornosti, a to je način na koji pojedinac sebe štiti od aktualnih i potencijalnih opasnosti ili od nedostatka podrške

Važan pojam su granice zahvaljujući kojima doznajemo dokle (u fizičkom i psihološkom smislu) sežemo mi, a gdje počinju drugi. Za zdravo funkcioniranje pojedinca granice moraju biti propusne ali i dovoljno čvrste.

Jedna od postavki u radu s klijentima je pojam odgovornosti – mi smo odgovorni za sebe i za svoj život, mi smo aktivni subjekti a ne objekti i žrtve okolnosti. Osobna odgovornost je vrsta odgovornosti koju imamo za svoj vlastiti život – za naše tjelesno, psihičko, mentalno i duhovno zdravlje. Da bismo znali i mogli preuzeti odgovornost, potrebno je prepoznati što nam treba, što želimo a što ne želimo. U geštalt terapiji se radi na prepoznavanju vlastitih želja i potreba, kao i na načinu kako ih zadovoljiti i kako ih iskazati prema drugima.

Zanimljiva je Paradoksalna teorija promjene prema kojoj promjena nastaje kada prihvatimo ono što jest, kada postanemo ono što jesmo, a ne kada se trudimo nešto promijeniti odnosno kada pokušavamo biti ono što nismo

Iz gestalt psihologije je preuzeta ideja da svemu što percipiramo mi dajemo smisao, značenje, a tu je i koncept figure i pozadine. Pozadina djeluje na to kako ćemo formirati figuru, a što će biti figura ovisi o pojedincu. Na primjer, klijent se može javiti u terapiju zbog nekog svog poslovnog odnosa, pa to nudi kao temu, figuru. Pozadina je cijelo životno iskustvo te osobe – obiteljska priča, školovanje, kulturni okvir u kojem je odrastao. Geštalt terapeut mora voditi računa i o figuri i o pozadini. Često se dogodi da klijenti dođu zbog nekog problema (na primjer gore navedeni odnosi na poslu), ali to je često na površini. Ispod te površine su druge teme o kojima je klijentu često teško pričati i raditi na tome (na primjer, odnos s partnerom ili s roditeljima), pa se događa da ju izbjegava ili nije ni svjestan težine.

Nitko od nas ne voli kada naši poslovi ostanu otvoreni, nedovršeni, jer to i dalje utječe na nas i stvara napetost. Mi imamo tendenciju „zatvoriti geštalt“ odnosno dovršiti posao. Jedna od ljudskih potreba je organizacija iskustva u smislenu cjelinu. Nedovršene poslove nosimo kroz život, oni nas prate dok god ih ne dovršimo. Primjer je nedovršeni odnos s bivšim partnerom koji se u tom slučaju unosi u sljedeću, novu vezu i stvara nam poteškoće u toj vezi.
Iz istočnjačke filozofije je preuzet koncept polariteta. Polariteti su dijelovi nas koji su komplementarno suprotni jedan drugome, ali su dijelovi iste cjeline, što znači da u sebi imamo i jedan i drugi kraj. Često se netko identificira s jednim polaritetom (na primjer osoba s jako kontrolirajućim ponašanjem), dok je drugi polaritet u pozadini (kaos, nered). Ta osoba ga često nije svjesna premda taj polaritet itekako utječe na nju i na njeno ponašanje i doživljavanje svijeta. Primjeri polariteta koje često nailazimo kod ljudi su: kontrola – kaos, visoka očekivanja – nisko samopoštovanje, očaj – nada, konfluencija – izolacija, strah – bijes, poslušnost – pobuna i još mnogi drugi. Osvještavanjem jedne strane polariteta ujedno se radi i na osvještavanju druge strane, što je način uspostavljanja ravnoteže i u konačnici put prema zdravlju.

U geštalt terapiji se ne postavljaju konačne dijagnoze, one služe terapeutu da se orijentira i da u skladu s njima koristi adekvatne terapijske postupke. Kod klijenta se obraća pozornost na kontakt funkcije, polaritete, nedovršene poslove, figuru i pozadinu. Kontakt funkcije su načini kako klijent ostvaruje kontakt s okolinom – osjetila, izgled, glas, pokret. Tako na primjer klijent može (ne)gledati u oči, može se vrpoljiti, biti zgrčen ili relaksiran i tako dalje. Kada govori može biti glasan, nejasan, može detaljno opisivati situaciju i gubiti se u detaljima, može duboko ili plitko disati i tako dalje. Na sve te aspekte treba obratiti pažnju.

Svakako je važno voditi računa o klijentovim stavovima, vjerovanjima, svjetonazoru. Koje je njegovo ili njeno suštinsko vjerovanje u svijet? Može li se vjerovati ljudima ili ne? Koje je poruke dobivao u obitelji i koliko vjeruje u njih.

Geštalt terapija danas ima široku primjenu, može se koristiti u radu s različitim uzrastima – djecom, mladima, odraslima, starijima te u radu s parovima i grupama, kao i u organizacijama, pa je to jedan od najčešće primjenjivanih terapijskih pravaca.

Sanda Puljiz Vidović

KORIŠTENA LITERATURA:
1) Gerčar, A. Pregrad, J. i Puhovski, S.: O odgovornostima (osobnoj, profesionalnoj i društvenoj) i štrajku prosvjetara. https://zgpd.hr/2019/11/22/o-odgovornostima-osobnoj-profesionalnoj-i-drustvenoj-i-strajku-prosvjetara/. Preuzeto 19.siječnja 2022.
2) Juul, J. (2017): Vaše kompetentno dijete. Zagreb. Ocean more.
3) Radionov, T. (2017): Geštalt terapija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Udruga PROMENTZ

Udruga PROMENTZ

Ninska 1, 10360 Sesvete
Hrvatska
info@psiholoskapomoc.hr



Copyright Psihološkapomoć.hr 2020.