Poremećaji u prehrani
Kao što i samo ime govori, to je krovni termin za različite smetnje u odnosu prema hrani, a proteže se kroz ekstremne restrikcije hrane pa sve do ekstremnog prejedanja. Bolesti pod ovim terminom imaju slična ponašajna obilježja, no jako se razlikuju po načinu tretiranja bolesti
Koji sve poremećaji u prehrani postoje?
Anoreksija nervoza možda je najčešći poremećaj prehrane koji se može naći u popularnim medijskim tekstovima. Obično se javlja u doba puberteta ili u mlađoj odrasloj dobi i to primarno u razvijenijim, zapadnjačkim zemljama, a karakterizira ju vrlo niska tjelesna težina naspram visine pojedinca.
Anoreksiju karakterizira opsesivni strah od debljanja te se oboljeli iznova dovode do dužih perioda izgladnjivanja. Oboljela osoba ponekad smatra da je općenito pretjerane debljine, dok se nekad radi samo o određenim dijelovima tijela kojima nije zadovoljna.
Bulimija nervoza poremećaj je kojeg karakteriziraju dva ekstremna stanja – prejedanje te pripadajuće ponašanje kojim se pokušavaju kompenzirati unošene kalorije. Stanje prejedanja događa se bez kontrole i u relativno kratkom vremenskom periodu, a nakon toga slijedi kompenzacijska radnja, primjerice povraćanje ili korištenje laksativa, koji omogućavaju oboljelom da se ne udeblja. Bulimija češće ostaje neprimijećena jer oboljele ne obilježava uvijek tako ekstremno niska tjelesna težina te zato što njihova okolina može teže posumnjati u bolest – osoba se može činiti u potpunosti zdrava.
Kompulzivni poremećaj prejedanja također vrlo lako može ostati neprimijećen jer osoba ne mora nužno biti prekomjerne tjelesne težine. Glavna obilježja ovog poremećaja su gubitak kontrole pri epizodama prejedanja, jedenje sve dok se osjeća neugodnost i osjećaj srama nakon epizode prejedanja.
U posljednje vrijeme sve se više cijeni zdrav način života, a brzim klikom naći će se brojni članci i sadržaji kako biti što bolji u njemu. Sve češće se takav, u početku dobar pokret, pretvara u opsesivnu naviku te umjesto zdravstvenog boljitka, osoba osjeća strah od gubitka kontrole, pretjerano istražuje informacije o hrani ili pak izbacuje cijele skupine namirnica. Za ovaj relativno novi problem koristi se naziv ortoreksija.
Što im je zajedničko?
- U pozadini se često nalaze poremećaji poput depresije, anksioznosti ili shizofrenije
- Nesigurnost te manjak samopouzdanja
- Dolaze u više različitih intenziteta te samim time mogu biti više ili manje očite. Od osobe koja pati od neke od ovih bolesti može se čuti kako negira svoju bolest jer epizode proživljava ”rijetko”
- Oboljeli taje i negiraju svoj problem čak i ako su suočene sa stručnjakom
- Smrtnost – posljedica suicida ili fiziološke štete nastale izgladnjivanjem ili prejedanjem
- Nespecificirane bolesti koje se pojavljuju kao kombinacija ili varijacija gore navedenih
- Teške za dijagnosticiranje, oboljeli su skloni vraćanju starim navikama čak i nakon duge terapije
Kako pomoći osobi koja pati od poremećaja prehrane?
- Podrška i strpljenje obitelji i prijatelja
- Usmjeriti prema profesionalnoj pomoći. Bitno je pronaći psihoterapeuta koji je pravilno educiran te ima iskustva u liječenju osoba s poremećajima u prehrani. Pronaći psihoterapeutski pravac koji odgovara pojedincu
- Izbjegavati izazivanje srama kod oboljelog, umjesto toga pokazati razumijevanje i strpljivost bez obzira na to koliko dugo oporavak trajao
- Izbjegavati rečenice poput Znam kako ti je ili forsiranje jednostavnih rješenja
- Izbjegavati komentare na račun izgleda ili promjene u težini čak i ako su rečene u pozitivnom tonu
- Proučiti pouzdanu literaturu kako bi što objektivnije sagledali pojavu bolesti
- Bodrenje samopouzdanja kod oboljelog
- Biti dobar uzor – postepeno učenje da se na hranu ne gleda kao kaznu ili nagradu, već kao normalnu ljudsku potrebu, a na kulinarstvo kao umjetnost umjesto pribjegavanja fast foodu
Izvor
- American Psychiatric Association. (2013). Diagnostic and statistical manual of mental disorders(5th ed.). Washington, DC: Publisher
- helpguide.org/articles/eating-disorders/helping-someone-with-an-eating-disorder.htm – savjeti