Depresija

Suprotno ustaljenom mišljenju da je depresija samo drugo ime za duži tužan period u životu, mnogi oboljeli od depresije opisat će ju kao stanje praznine ili čak bespomoći. Osim toga, depresija ima nekoliko prepoznatljivih obilježja:

  • Nagli gubitak ili povećanje tjelesne težine
  • Problemi sa spavanjem
  • Smanjenje interesa za aktivnosti i hobije
  • Usporenost i rastresenost
  • Gubitak energije i koncentracije
  • Učestala razmišljanja o smrti

Depresija pogađa sve dobne skupine, no one na nju različito reagiraju. Kod djece se to objašnjava kao pad koncentracije u školi vidljiv kroz lošije ocjene, dok se kod starijih generacija mogu zamijetiti problemi s pamćenjem kao posljedica pada koncentracije. Ipak, depresija se najčešće prvi put pojavljuje u doba puberteta.

 

Što uzrokuje depresiju?

Ne postoji univerzalan uzrok depresije, već ga se traži individualno. Često je korijen depresije u turbulentnom djetinjstvu, proživljenom traumatičnom događaju ili dolazi u kombinaciji s drugim psihičkim poremećajima. Također, stanja poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti ili pretilosti mogu se dodatno zakomplicirati pojavom depresije. U određenim slučajevima depresivna stanja imaju i genetski utemeljenu podlogu – uočeno je da su pojedinci koji u bližoj obitelji imaju osobu oboljelu od depresije dva do četiri puta skloniji razviti je i sami.*

 

Koliko je bitna stručna pomoć?

Depresivne epizode imaju različita trajanja te se mogu ponavljati. Ako depresivna epizoda traje barem dva tjedna, govorimo o velikoj depresivnoj epizodi. Iz tog razloga bitno je psihoterapiju produljiti i nakon što se osoba počne osjećati bolje, treba imati na umu vjerojatnost povratka depresije. Kod kratkotrajnih depresivnih stanja moguće je problem riješiti i nakon samo nekoliko razgovora sa psihoterapeutom. U tom slučaju ključno je reagirati brzo, na početku problema, a ne čekati da isti eskalira.  Ponekad je depresivna epizoda zapravo dio bipolarnog poremećaja, a tada je nužno mišljenje stručne osobe koja će odrediti ispravnu dijagnozu i tretman.

Mnoge depresivne osobe će uz depresiju razviti druge manje izražene simptome, primjerice anksioznosti, ili posegnuti za metodama skretanja pažnje sa bolesti na druge stvari kao što je pretjerana zaposlenost. Kombinacija ova dva te brojnih drugih faktora čini depresiju jednom od bolesti koja često ostaje nedijagnosticirana i netretirana. Za razliku od nekih težih psihičkih oboljenja, depresivne osobe često su funkcionalne u svakodnevnom životu te zbog toga odgađaju posjet stručnjaku.

 

Što učiniti?

Depresija je bolest koja pojedincu vrlo lako može oduzeti volju za promjenom i baš zato je prvi korak u traženju pomoći onaj najveći. Treba imati na umu da je oporavak dug proces i ne ide uvijek linearno prema boljemu već će biti boljih i onih lošijih dana.

Kao i kod svih ostalih psihičkih poremećaja, stručna pomoć je neophodna, a kombinacija pomoći psihologa i psihijatra često se pokaže kao dobitna kombinacija.

Za mnoge ljude koji pate od depresije korisnom se pokazala tjelovježba te boravak u prirodi. Također je važan san i općenito zdrav način života i pojačana briga za sebe i svoje tijelo. Ne smije se zanemariti niti važnost socijalnih kontakata koji lako ostanu zanemareni tokom depresivne epizode.

Korisno je odgoditi velike i važne odluke do prestanka epizode i ako je moguće okružiti se ljudima koji razumiju problem i imaju strpljenja pružiti podršku.

 

Kako se odnositi prema bliskoj osobi koja pati od depresije?

Najbitnije  je razumijevanje i strpljenje, a oboje se može poboljšati pravilnim informiranjem. Osobi koja nikada nije bila depresivna teško je shvatiti kako se osjećaju oni koji pate od te bolesti, no trud se svakako cijeni. Svakako izbjegavajte davanje savjeta ili forsiranje razgovora.

Bitno je depresivnoj osobi dati prostora, ali i ponuditi svojevrsnu sigurnu zonu i biti osoba kojoj se može povjeriti.

 

Izvori

  1. American Psychiatric Association. (2013). Diagnostic and statistical manual of mental disorders(5th ed.). Washington, DC: Publisher.
Udruga PROMENTZ

Udruga PROMENTZ

Ninska 1, 10360 Sesvete
Hrvatska
info@psiholoskapomoc.hr



Copyright Psihološkapomoć.hr 2020.