Koliko je nesretnih, „toksičnih“ veza koje opstaju zbog niskog samopoštovanja jednog od partnera? Koliko neostvarenih snova zbog nedovoljne vjere u sebe i svoje sposobnosti? Koliko neizrečenih riječi zbog straha da se ne ispadne glupo ili jadno pred drugima?

U osnovi ovih životnih priča i situacija stoji nisko samopoštovanje. No, što je uopće samopoštovanje? Odnosi se na općenito mišljenje ili dojam koje imamo o sebi, način na koji se procjenjujemo i vrijednosti koje si (ne)pripisujemo.

Samopoštovanje je važno jer je snažno povezano s kvalitetom života. Kada je naše samopoštovanje zdravo, biramo za sebe život koji poštuje naše potrebe (koje smatramo važnima!) ali i naše granice (koje smatramo osobnim prostorom koji nas razlikuje od drugih ljudi i štiti od njihovih zahtjeva koji mogu biti za nas pretjerani). Kada volimo i poštujemo sami sebe to isto činimo i s drugim ljudima te biramo i stvaramo odnose koji se temelje na obostranom poštovanju, razumijevanju i iskrenosti.

No, zašto neki ljudi poštuju i vole sebe dok je drugima to (pre)zahtjevan zadatak?

Osnovu samopoštovanja čine vjerovanja koja imamo o sebi (i drugima). Ono što smo čuli, vidjeli i doživjeli kao djeca u obitelji, okolini u kojoj smo odrastali, školi i među vršnjacima utječe na stvaranje vjerovanja o sebi i drugima. Na rana iskustva nadovezuju se i kasnija iskustva koja imamo kroz život (značajne ljubavi, prijateljstva, radna iskustva).

Kod većine ljudi prisutna su i pozitivna i negativna iskustva, stoga većina ljudi ima različita, neka pozitivna, a neka negativna vjerovanja o sebi. Aktiviranje pozitivnih ili negativnih vjerovanja povezano je s trenutnom situacijom, npr. trenutno pozitivno iskustvo koje proživljavamo aktivira nam pozitivna vjerovanja o sebi, a trenutno negativno iskustvo, negativna vjerovanja. Iz tog razloga možemo zaključiti da većina ljudi barem ponekad osjeća narušeno samopoštovanje.

No, kod nekih su ljudi negativna vjerovanja o sebi puno češće aktivnija od onih pozitivnih i možemo stoga reći da oni imaju problem s niskim samopoštovanjem.

Što učiniti kada je naša slika o sebi ružna? Kada smatramo da ne vrijedimo dovoljno da nas se poštuje i voli? Kada su svi oko nas bolji? Kada gazimo sebe kako bi zadovoljili druge?

Kao i uvijek u životu, kada ne možemo sami, važno je pitati pomoć. U ovom slučaju, kognitivno -bihevioralna terapija smatra se najefikasnijom terapijskom metodom za pomoć kod niskog samopoštovanja.

Ranije spomenuta iskustva uzrok su našim bazičnim vjerovanjima o sebi. Ta su vjerovanja često u nama dobro sakrivena i ne želimo ih priznati niti sebi, još manje drugima, a najgore od svega je što ih ne propitujemo. Npr. „ja sam bezvrijedna osoba“.

Iz njih proizlaze pravila, stavovi i pretpostavke prema kojima živimo i koja postanu mjerila naših vrijednosti. Pravilo poput „ako ne napravim kako drugi žele, odbacit će me“ može biti pravilo prema kojem smo naučili živjeti.

Kada osoba s takvim vjerovanjima i stavovima doživi situaciju npr. prekid partnerske veze, aktiviraju se njezino bazično vjerovanje i pravilo. Kroz glavu joj prolaze misli poput „ostat ću zauvijek sama“. Takve misli  nazivamo automatskim mislima, jer se javljaju neovisno o nama.  Uz misli se javljaju emocije, u ovom slučaju tuga i očaj koje su povezane s ponašanjem, npr. povlačenje iz društvenih odnosa i izolacija.

Iz ovog primjera vidimo kako su naše misli, emocije i ponašanja povezani. Ono što se događa tijekom seansi kognitivno bihevioralne terapije je da učimo osviještavati, propitivati i mijenjati naše misli, pravila, stavove i vjerovanja o sebi, o svijetu i o drugim ljudima. Postepeno će naše samopoštovanje rasti, bolje ćemo se osjećati i odluke koje budemo donosili biti će za nas zdravije i sretnije.

Aristotel je davno rekao: „Poznavati sebe početak je svake mudrosti“…ja bih to malo promijenila u slijedeću misao za koju se iskreno nadam da će vam se urezati duboko u kožu i srce i potaknuti vas na promjene: „Voljeti sebe početak je svake mudrosti.“

 

Autor: Tijana Debelić, Doktorandica psihologije i kognitivno-bihevioralna psihoeterapeutkinja u superviziji,  www.psiqonsult.com