Bipolarni poremećaj

Bipolarni poremećaj, kao što mu i samo ime govori, obilježavaju dva međusobno vrlo različita stanja koja se najčešće izmjenjuju – depresija i manija. Razlikuju se tri tipa bipolarnog poremećaja – I, II i netipični bipolarni poremećaj, a odredit će ih stručnjak ovisno o intenzitetu i uzorku promjena epizoda manije i depresije.

Koja su obilježja manične epizode?

Osoba u maničnoj epizodi osjećat će se kao da je na vrhu svijeta, često fiksirana na ispunjavanje jednog cilja više njih istovremeno. Projekti u koje se upušta velikog su opsega, primjerice pisanje romana, a započeti su impulzivno s vrlo malim predznanjem. Obično se manijom smatra epizoda koja traje barem tjedan dana. Osoba osjeća smanjenu potrebu za snom, lako gubi pažnju te se upušta u aktivnosti koje vrlo lako mogu imati neugodne posljedice. Djeca i odrasli doživljavaju slične simptome, pa se tako kod djece može primijetiti visoko mišljenje o sebi – smatraju da su najbolji u razredu ili u određenom sportu. Govor može biti brz i glasan te gotovo nemoguć za zaustaviti. Često je i pretjerano korištenje gestikulacija, dramatičnih šala i anegdota.

Koja su obilježja depresivne epizode?

Kao i kod same depresije, osoba se osjeća bespomoćno i prazno, primjećuje manjak energije i ima problema s koncentracijom. U toj fazi osoba gubi interes za većinu aktivnosti i hobija što je kontrastno s maničnom fazom u kojoj je entuzijastično započinjala i više aktivnosti nego što ih može obaviti. Osoba će se osjećati bezvrijedno ili neopravdano posramljeno iako se u prethodnoj fazi osjećala boljom, superiornijom od ostalih.

Pri promjeni epizode iz maničnu u depresivnu ili suprotno moguće je da osoba promijeni cijeli stil i zaželi primjerice drugačiju boju kose, provokativniju odjeću.

Manične i depresivne epizode ne moraju biti jednake u trajanju niti u percipiranom intenzitetu. Dovoljna je barem jedna manična epizoda u inače depresivnom stanju da se posumnja na bipolarni poremećaj. Ipak, više od 90% pojedinaca koji iskuse jednu maničnu epizodu nastave imati slične epizode raspoloženja.

Što uzrokuje bipolarni poremećaj?

Na ovo pitanje ne postoji jedinstven odgovor, no najčešće nastaju kao odgovor na druga komplicirana medicinska stanja ili određene lijekove.

Također, jedan od najjačih rizika za razvitak bipolarnog poremećaja je genetska predispozicija. Procjenjuje se da osoba ima prosječno deset puta veći rizik razvitka bipolarnog poremećaja, ako u bližoj obitelji već postoji zabilježen slučaj.

Dijagnoza i liječenje

Tijekom manične epizode, pojedinci će nerijetko negirati svoj poremećaj ili čak odbijati pomoć. Bipolarni poremećaj često će se dijagnosticirati uz neki drugi poremećaj kao što je poremećaj ličnosti ili anksiozni poremećaji.

Poremećaj se liječi kombinacijom farmakološke i psihoterapije. Ovisno o uzroku bolesti te njenim specifičnim karakteristikama, stručnjak će odrediti prikladnu vrstu psihoterapije potrebne pacijentu.

Kako pomoći bipolarnoj osobi?

  • Informiranje – važno je znati prepoznati sve moguće simptome kako manične tako i depresivne epizode
  • Razumijevanje, proizlazi iz informiranosti
  • Pokušati simptome koje pokazuje bipolarna osoba, pogotovo u maničnoj epizodi, ne shvaćati osobno
  • Naučiti okidače tj. triggere bipolarne osobe
  • Naučiti radnje koje prethode maničnoj epizodi kako bi ju mogli prevenirati ili dočekati spremni
  • Biti upoznat s lijekovima bipolarne osobe
  • Izbjegavati otresito ponašanje poput Prestani se tako ludo ponašati ili Razvedri se
  • Pronaći odgovarajućeg psihoterapeuta i podržati bipolarnu osobu u odlasku na terapiju, čak i kada osoba negoduje

 

 

Izvori

American Psychiatric Association. (2013). Diagnostic and statistical manual of mental disorders (5th ed.). Arlington, VA: Author.

helpguide.org/articles/bipolar-disorder/helping-someone-with-bipolar-disorder.htm – savjeti

Udruga PROMENTZ

Udruga PROMENTZ

Ninska 1, 10360 Sesvete
Hrvatska
info@psiholoskapomoc.hr



Copyright Psihološkapomoć.hr 2020.