Terapija usmjerena na suosjećanje – CFT (Compassion-focused therapy)
Suosjećanje se općenito definira kao “Osjetljivost na patnju (vlastitu i tuđu) uz posvećenost da se ona smanji i prevenira”. Ljudi koji su suosjećajni u stanju su primijetiti i povezati se sa svojim i tuđim teškim iskustvima te imaju namjeru pomoći korištenjem znanja, vještina, snage i mudrosti.
Suosjećanje je važno zato jer je život težak. Naši životi ispunjeni su promjenama i gubicima. Stvoreni smo tako da starimo i umiremo, a često patimo zbog bolesti i tragedija koje nam se događaju. Naš mozak evoluirao je tako da je usmjeren na znakove prijetnje iz okoline – jer je pravovremeno uočavanje prijetnje našim precima bilo od presudne važnosti za preživljavanje. Zbog toga su danas naši umovi po svojoj prirodi problematični i teški za upravljanje. Primjerice, mnogi ljudi pate od tjeskobe i pretjerane brige jer njihov um “vrti” razne načine na koje nešto može poći po krivu. Naše emocionalne reakcije mogu biti zbunjujuće i kontradiktorne. Ljudski mozak ima zapanjujući kapacitet komentirati, osuđivati, procjenjivati naša osobna iskustva, emocije i reakcije. Imamo svjesnost o sebi koja može dovesti do toga da osuđujemo način na koji mislimo i osjećamo se. No, kad malo bolje pogledamo – jesmo li zapravo mi krivi za to što mislimo i za to kako se osjećamo?
Jesmo li birali hoćemo li se roditi i gdje ćemo se roditi? Kakve ćemo imati gene? Jesmo li birali na koji je način evoluirao ljudski mozak? Jesmo li birali naš bazični temperament i emocije koje doživljavamo? Jesmo li birali svoje tijelo, bazične ljudske želje, žudnje i potrebe? Jesmo li birali iskustva koja smo doživjeli u ranom djetinjstvu? Mi smo se jednostavno ‘našli ovdje, u toku svog života’; osjećamo, želimo i trebamo stvari koje nismo birali osjećati, željeti i trebati. Naše živote određuje lutrija naše genetike i situacija koje nam se događaju. Odgoj i kultura oblikuju naše vrijednosti, strahove i želje. Događaji iz ranog djetinjstva nad kojima nismo imali nikakvu kontrolu oblikovali su naš način doživljavanja sebe, drugih ljudi i svijeta. Mnogi dijelovi naših života nisu naš izbor. Zaključak cijelog ovog promišljanja je sljedeći: Nije naša krivica što je život težak i što je teško upravljati vlastitim umom i emocijama.
Suosjećanje prema sebi je sposobnost da primijetimo vlastitu patnju, teške okolnosti i odgovorimo s ljubavlju i razumijevanjem prema sebi. Nismo krivi za karte koje su nam dodijeljene, ali smo odgovorni kako ćemo ih odigrati. Suosjećajni stav je zdrav stav koji nam pomaže da se suočavamo sa životnim izazovima i reagiramo u skladu sa zahtjevima okoline. Terapija usmjerena na suosjećanje (CFT – Compassion focused therapy) terapijski je pristup koji se temelji upravo na izgradnji ovakvog zdravog pogleda na sebe, a istraživanja dokazuju njegovu uspješnost u tretmanu najrazličitijih psihičkih teškoća.
Mi ljudi smo socijalna bića. Usmjereni smo na odnose s drugima jer nam je to evolucijski bilo važno da preživimo. Stoga imamo mogućnost razumjeti druge ljude, njihove umove i motive, a tu sposobnost koristimo kako bismo se snalazili u društvenom svijetu. Iste te sposobnosti možemo iskoristiti da razvijemo jedan drugačiji odnos prema sebi: da upoznamo i razumijemo svoj vlastiti um, emocije, reakcije i motivacije kako bismo se bolje snalazili unutar našeg vlastitog unutarnjeg svijeta.
Dobar odnos prema samome sebi, osjećaj ljubavi i suosjećanja prema sebi ponekad se doživljava kao nepoželjno, egocentrično gledanje na sebe. No, dobar odnos prema sebi i zdravo samopoštovanje ključan su preduvjet da bismo mogli imati dobre odnose s drugim ljudima i da bismo mogli živjeti sretno. U pravilu su ljudi zdravog samopoštovanja uspješniji u školovanju i poslu te imaju zdravije i čvršće odnose s drugima. Rjeđe uzmiču pred pritiskom, skloniji su prihvaćanju izazova, uporniji u rješavanju problema i jednostavno – sretniji. Važno je istaknuti da zdravo samopoštovanje ili ljubav prema sebi ne smijemo miješati s osjećajem superiornosti, uobraženošću ili egocentrizmom koji su zapravo paravan za prikrivanje negativnih emocija prema samom sebi.
Osoba koja sebe ne voli, koja je niskog samopoštovanja, podložnija je utjecaju drugih ljudi, nije zadovoljna sobom, podcjenjuje se i ima negativno mišljenje o sebi, neuspjehe pripisuje vlastitoj nesposobnosti, a postigne li uspjeh pripisuje ga sreći ili tome što je zadatak bio suviše jednostavan. Nisko samopoštovanje može se manifestirati kroz stalno natjecanje s drugima ili stalno traženje potvrde od drugih ljudi da smo dovoljno dobri, lijepi ili pametni, tj. egocentričnim, narcističnim načinom ponašanja.
Terapija usmjerena na suosjećanje može nam pomoći da svoje probleme pogledamo iz nove perspektive, razumjevajući uvjetovanosti koje nismo birali a koje su nam utjecale na život, a istovremeno prihvaćajući odgovornost za vlastito djelovanje i način na koji ćemo živjeti svoj život. Kroz terapiju radimo na ostvarivanju ciljeva koje odredimo, pritom gradeći zdravo samopoštovanje i suosjećanje prema sebi koje nam onda čini osnovu za sretan i ispunjen život.
