casino siteleri 2023 Bedava Pubg Mobile Hesap Bedava Free Fire Hesap bedava hesap ehliyet sınav soruları Bağlama Duası Bağlama Büyüsü Deneme Bonusu Veren Siteler 2023 sweet bonanza Yatırımsız deneme bonusu casino siteleri casino siteleri Bağlama Büyüsü Soğutma Duası Bağlama Duası Alanya Escort İstanbul Escort eburke.org Enzabet deneme bonusu veren siteler sarıyer evden eve nakliyat ataşehir evdedn eve nakliyat başakşehir evden eve nakliyat şişli evden eve nakliyat deneme bonusu veren siteler onwin evden eve nakliyat duası Kocaeli Evden Eve Nakliyat bahisnow bahisnow giriş sweet bonanza demo oyna big bass bonanza demo oyna aviator oyna gates of olympus demo oyna casinoslot giriş casinoslot hipercasino hipercasino giriş casinoper giriş casinoper giriş pragmatic play oyna gates of olympus oyna sweet bonanza oyna bahisnow bahisnow giriş bahisnow giriş simdibahis giriş slotcasino betizm giriş globalbahis simdibahis book of ra demo tropical tiki demo spaceman demo lordcasino giriş musclebet giriş sweet bonanza demo bahisnow giriş casinoslot giriş casinoslot giriş casinoper giriş Pirate Gold Oyna Sweet Bonanza Candyland Oyna betovis Aresbet Giriş wild wild riches demo wolf gold demo oyna casilot casilot casilot beylikdüzü ev taşıma topçuoğlu nakliyat restbet iptv Bağlama Büyüsü porno film izle
maltepe escort
türk porno
gratis porno
maltepe escort ümraniye escort ataşehir escort anadolu yakası escort
eryaman escort
deneme bonusu veren siteler
beylikduzu escort
deneme bonusu veren siteler deneme bonusu
ataşehir escort bayanlar maltepe escort alanya escort
knjiga-1200x800.jpg

Zadnjih nekoliko desetljeća dogodile su se mnoge društvene promjene i razvile se mnoge ideje koje bi dovele do što toleratnijeg i sretnijeg društva, a jedan od uspjeha društva je da se o važnosti mentalnog zdravlja priča sve više. No, povećana izoliranost jednih od drugih, iskazi ljudi da tjeskoba postaje svakodnevnica zbog raznoraznih otežanih životnih uvjeta, te rezultati istraživanja koji u današnjim generacijama mladih pokazuju povećanu učestalost depresije, ukazuju nam na to da je terapeutska moć knjiga trenutno vrlo prikladna i potrebna, a jedna od metoda u kojoj se upravo ona i koristi je biblioterapija.


stigma-1200x729.jpg

Mnogi od nas zamišljali su se u ulozi osobe koja dobiva dijagnozu fizičke bolesti. Možda smo se identificirali s glavnim likom u nekom filmu ili s glavnim junakom neke knjige. Ali, koliko se nas zapitalo kako bismo reagirali da dobijemo dijagnozu psihičke bolesti ili poremećaja? Uostalom, kako bi se to nama uopće moglo dogoditi, zar ne?

Ako zauzmemo perspektivu osobe koja je još do jučer bila visoko funkcionalna u svakom segmentu svog života, a danas promatra doktora koji joj objašnjava da ima psihičku bolest…možemo li zamisliti kako se takva osoba osjeća i koliko je u takvoj situaciji spremna razumjeti što se dogodilo te koliko je spremna na proces liječenja i oporavka?


sadness-1200x826.jpg

Svoju potrebu za ljubavlju najčešće ostvarujemo kroz romantične odnose. Oni su danas glorificirani u filmovima, knjigama, serijama,…To često mlade, nesigurne ljude ili one koji nemaju dobar primjer u okolini vodi zadovoljavanju s lošim romantičnim odnosima samo kako bi bili u jednom. A danas vidimo i veliku glorifikaciju i romantizaciju toksičnih, nasilnih veza, gdje žrtva često želi pomoći ili izliječiti svog nasilnog partnera. Nasilje u vezama ne mora označavati samo fizičko nasilje, vrlo česta pojava je emocionalnog manipuliranja osobe gdje sama osoba često ni ne zna da se manipulira njenim ponašanjima, osjećajima, razmišljanjima sve dok ne izađe iz te situacije. Tako Vam se možda dogodilo da shvatite koliko je osoba manipulirala Vašim emocijama, ali i ponašanjima tek kada ste se od iste udaljili i prekinuli kontakt. U romantičnim odnosima tek nakon prekida istog žrtva shvati koliko se upravljalo njenim mišljenjima, emocijama i ponašanjima, to otežava prekid veze (uvjetuje da osobe dugo ostaju u njoj), ali i tretman traume zbog kasnog identificiranja.


critic-1200x928.jpg

„Nije dovoljno dobro.“ „Mora biti savršeno.“ „Trebao/la bih biti uspješniji/a u životu nego što jesam.“ „Tek kada dostignem određeni cilj ću biti istinski sretan/a.“ „Ne želim se sramotiti, nisam ja za to.“ „Ne volim se.“

Koliko često ste čuli taj glas u glavi i koliko često ste mu odgovorili nazad? Korisna kritika nas tjera na konstantan razvoj i napredak, no što kada nam negativan unutarnji dijalog počinje iskrivljavati stvarnost? Tada lako postanemo sami svoj zlostavljač.


perfect-1200x843.jpg

Često perfekcionizam navodimo kao jednu od svojih vrlina, na primjer na intervjuu za posao kažemo da smo preveliki perfekcionisti, previše pazimo na detalje, previše nam je važno da sve bude kako treba.

Iako su perfekcionizam definirali mnogi autori i istraživači, navesti ćemo jednu od poznatijih definicija autora Hewitta i Fletta (1991); prema njima perfekcionizam definiramo kao multidimenzionalni, intrapersonalni i interpersonalni konstrukt sačinjen od previsokih i nerealističnih osobnih standarda uz veliku samokritičnost. Ili možda jednostavnije; težnja za nepogrešivošću i želja za savršenstvom u svim područjima života.


pexels-anna-shvets-4672720-1200x800.jpg

Suosjećanje se općenito definira kao “Osjetljivost na patnju (vlastitu i tuđu) uz posvećenost da se ona smanji i prevenira”. Ljudi koji su suosjećajni u stanju su primijetiti i povezati se sa svojim i tuđim teškim iskustvima te imaju namjeru pomoći korištenjem znanja, vještina, snage i mudrosti.

Suosjećanje je važno zato jer je život težak. Naši životi ispunjeni su promjenama i gubicima. Stvoreni smo tako da starimo i umiremo, a često patimo zbog bolesti i tragedija koje nam se događaju. Naš mozak evoluirao je tako da je usmjeren na znakove prijetnje iz okoline – jer je pravovremeno uočavanje prijetnje našim precima bilo od presudne važnosti za preživljavanje. Zbog toga su danas naši umovi po svojoj prirodi problematični i teški za upravljanje. Primjerice, mnogi ljudi pate od tjeskobe i pretjerane brige jer njihov um “vrti” razne načine na koje nešto može poći po krivu. Naše emocionalne reakcije mogu biti zbunjujuće i kontradiktorne. Ljudski mozak ima zapanjujući kapacitet komentirati, osuđivati, procjenjivati naša osobna iskustva, emocije i reakcije. Imamo svjesnost o sebi koja može dovesti do toga da osuđujemo način na koji mislimo i osjećamo se. No, kad malo bolje pogledamo – jesmo li zapravo mi krivi za to što mislimo i za to kako se osjećamo?


zachary-kadolph-Hl_o1K6OPsA-unsplash-1200x800.jpg

Generacijama se smatralo da je tjelesno kažnjavanje djece sastavni dio odgoja i da je to za dobro djeteta, da se na taj način „ubija neposluh i samovolja“. I danas neki roditelji smatraju da se putem batina dijete disciplinira, odgaja i „dovodi u red“. Čini se da je teško iskorijeniti takva roditeljska ponašanja. Roditelji često sebi daju objašnjenja, pa kažu da se djetetu ništa neće dogoditi ako dobije „malo po guzi“ ili često čujemo onu famoznu rečenicu „I mene su moji roditelji tukli, pa šta mi danas fali?“. Nevjerojatno je kako se batine kao odgojna metoda održavaju kroz stoljeća iako je vidljivo da ne daju pozitivne učinke osim kratkotrajnog efekta i izazivanja burnih emocija kod djece.


lonely-1200x803.jpg

the irony of loneliness

is we all feel it

at the same time

together – rupi kaur

Treba li čovjek biti samostalan i neovisan ili biti povezan i pripadati? Koji je pravi odgovor? I kada i koliko čega nam je potrebno?

Odgovor je – oboje. Imamo potrebu za autonomijom, samostalnošću, neovisnošću, jednako kao što imamo potrebu za pripadanjem, druženjem i povezanošću. Ovisno o tome čega nam u kojem trenu fali, za tim ćemo i čeznuti. S obzirom na trenutnu situaciju, nije neobično da imamo potrebu za druženjem i povezanošću s drugima i da se pritom može javiti osjećaj usamljenosti.


Udruga PROMENTZ

Udruga PROMENTZ

Ninska 1, 10360 Sesvete
Hrvatska
info@psiholoskapomoc.hr



Copyright Psihološkapomoć.hr 2020.


deneme bonusu bahis siteleri canlı bahis casino siteleri deneme bonusu canlı bahis siteleri escort bayanlar izmir