casino siteleri 2023 Bedava Pubg Mobile Hesap Bedava Free Fire Hesap bedava hesap ehliyet sınav soruları Bağlama Duası Bağlama Büyüsü Deneme Bonusu Veren Siteler 2023 sweet bonanza Yatırımsız deneme bonusu casino siteleri casino siteleri Bağlama Büyüsü Soğutma Duası Bağlama Duası Alanya Escort İstanbul Escort eburke.org Enzabet deneme bonusu veren siteler sarıyer evden eve nakliyat ataşehir evdedn eve nakliyat başakşehir evden eve nakliyat şişli evden eve nakliyat deneme bonusu veren siteler onwin evden eve nakliyat duası Kocaeli Evden Eve Nakliyat bahisnow bahisnow giriş sweet bonanza demo oyna big bass bonanza demo oyna aviator oyna gates of olympus demo oyna casinoslot giriş casinoslot hipercasino hipercasino giriş casinoper giriş casinoper giriş pragmatic play oyna gates of olympus oyna sweet bonanza oyna bahisnow bahisnow giriş bahisnow giriş simdibahis giriş slotcasino betizm giriş globalbahis simdibahis book of ra demo tropical tiki demo spaceman demo lordcasino giriş musclebet giriş sweet bonanza demo bahisnow giriş casinoslot giriş casinoslot giriş casinoper giriş Pirate Gold Oyna Sweet Bonanza Candyland Oyna betovis Aresbet Giriş wild wild riches demo wolf gold demo oyna casilot casilot casilot beylikdüzü ev taşıma topçuoğlu nakliyat restbet iptv Bağlama Büyüsü porno film izle
maltepe escort
türk porno
gratis porno
maltepe escort ümraniye escort ataşehir escort anadolu yakası escort
eryaman escort
deneme bonusu veren siteler
beylikduzu escort
deneme bonusu veren siteler deneme bonusu
ataşehir escort bayanlar maltepe escort alanya escort

Emocije i osjećaji, glavne uloge u kazalištu tijela i uma

1-1.jpg

Emocije se igraju u kazalištu tijela.

Osjećaji se igraju u kazalištu uma

– doktorica Sarah Mckay, neuroznanstvenica

 

Što je emocija a što osjećaj?

Postoji razlika između emocija i osjećaja? Apsolutno! Ohrabrujuće i motivirajuće vijesti su da ćete razumijevajući razliku i osobitosti jednih i drugih razviti sposobnost detekcije, promatranja, protoka i otpuštanja emocija te naposljetku preuzimanja odgovornosti i upravljanja vlastitim stanjima za koja ćete, nakon što ih pobliže upoznate, napokon imati razumijevanja, ljubavi i nježnosti; pozicije iz koje ćete, sasvim sigurno i brižno, razviti ljubav prema sebi. Osobno istraživanje odvest će vas u fascinantan svijet unutarnje psiho dinamike  gdje vaše vlastito iskustvo i doživljaji, emocije, osjećaji, želje i fantazije orkestriraju vaše ponašanje, raspoloženja i komunikaciju s vanjskim svijetom; koji je ništa više od refleksije unutarnjeg.  Osjećaji i emocije dvije su strane iste medalje što ih čini međusobno povezanima no i dalje vrlo različitima, stoga će vam svjesno istraživanje i razumijevanje unutarnje psiho dinamike iznova otkrivati koliko ste u skladu sami sa sobom i svojom iskonskom prirodom.

 

Što su emocije?

Emocije se često miješaju s osjećajima i raspoloženjima, ali tri pojma nisu zamjenjiva. Prema Američkom psihološkom udruženju (APA), emocionalna iskustva imaju tri komponente: subjektivno iskustvo, fiziološki odgovor i bihevioralni ili ekspresivni odgovor. Tehnički gledano, emocije su stanja uzbuđenosti organizma i odgovori su niže razine koji se javljaju u subkortikalnim regijama mozga; stvaraju biokemijske reakcije u vašem tijelu koje uzročno-posljedično imaju direktan utjecaj na vaše fiziološko stanje. Emocije prethode osjećajima, instinktivne su i popraćene tjelesnim reakcijama te se mogu objektivno mjeriti protokom krvi, elektrodermalnom aktivnosti, brojem otkucaja srca, znojenjem,  moždanom aktivnošću, širenjem zjenica, provodljivosti kože, mikro izrazima lica i govorom tijela. Ti odgovori stvaraju biokemijske reakcije u tijelu koje mijenjaju njegovo fizičko stanje – tehnički gledano, emocije su neurološke reakcije na emocionalni podražaj. Izvorno su služile kako bi proizvele brzu reakciju na prijetnju, naglu ugroženost organizma, koji se potom aktivacijom mehanizma refleksnih reakcija priprema na stanje borbe ili bijega što je našoj vrsti omogućilo preživljavanje i opstanak vrste. Kodirane su u našim genima i iako se malo razlikuju pojedinačno i ovisno o okolnostima, općenito su univerzalno slične svim ljudima, pa čak i drugim vrstama. Na primjer, nasmiješite se, a vaš pas maše repom. Nakon samog članka priredila sam kratki pregled povijest i podjele emocija kako biste mogli započeti s vlastitim istraživanjem.

 

Što su osjećaji?

Osjećaji proizlaze iz emocionalnog iskustva; potječu iz neokortikalnih područja mozga, mentalne su asocijacije i reakcije na emocije, a subjektivni su pod utjecajem osobnog iskustva, uvjerenja i sjećanja. Govorimo o mentalnom prikazu onoga što se događa u vašem tijelu kada imate emociju i nusprodukt je vašeg mozga koji opaža i dodjeljuje značenje emociji. Osjećaji su sljedeće što se događa nakon emocije, uključuju kognitivni input, obično podsvjestan i ne mogu se precizno izmjeriti. Osjećaji su potaknuti emocijama, a obojani mislima, sjećanjima i slikama koje su za vas postale podsvjesno povezane s tom određenom emocijom. Ali djeluje i obrnuto. Na primjer, samo razmišljanje o nečemu što prijeti može potaknuti emocionalni odgovor na strah. Iako su pojedinačne emocije privremene, osjećaji koje izazivaju mogu trajati i rasti tijekom života. Budući da je osoba svjesna iskustva, to se svrstava u istu kategoriju kao glad ili bol. Osjećaj je rezultat emocije i na njega mogu utjecati sjećanja, uvjerenja i drugi čimbenici. Antonio Damasio, profesor neuroznanosti sa Kalifornijskog sveučilišta i autor nekoliko knjiga na tu temu, objašnjava ih kao mentalna iskustva tjelesnih stanja, koja nastaju dok mozak tumači emocije, a sama fizička stanja proizlaze iz tjelesnih odgovora na vanjske podražaje. Redoslijed takvih događaja je: prijete mi, imam iskustvo straha i osjećam užas. Emocije su neurofiziološke reakcije koje je oslobodio vanjski ili unutarnji podražaj (emocije su fizičke). Osjećaji su samo-percepcija specifičnih emocija, koji su subjektivni izraz osjećaja (osjećaji su mentalni).

 

Pogrešno tumačenje fiziologije kao osjećaja

Naši tjelesni sustavi djeluju prilično samostalno. Brojni su razlozi za ubrzani rad srca, zajapureno lice ili napete mišiće, pa čak i za privremeno povišeni (ili sniženi) krvni tlak. Neki od njih su ugodni (strastven poljubac!), a neki ne toliko (zmija!). Obzirom da su ljudi strojevi za izradu priča, često imamo tendenciju tumačiti signale svog tijela kao emocije, a zapravo su to samo … procesi, koji se događaju. Proći će – osim ako im ne priložimo priču i ne održimo ih na životu. Kad imamo te fiziološke senzacije, naš ih um želi povezati s pričom; postoji neka vrsta zadovoljstva u mogućnosti da osobu ili situaciju “okrivimo” za svoje emocije. Ali naše se emocije uglavnom temelje na našim razmišljanjima o situaciji, a ne na nečemu što netko drugi govori ili radi.

Što je raspoloženje? APA raspoloženje opisuje kao „svako kratkotrajno emocionalno stanje, obično niskog intenziteta“. Raspoloženja se razlikuju od osjećaja jer im nedostaju podražaji i nemaju jasno polazište. Na primjer, uvrede mogu potaknuti ljutnju, dok se bijesno raspoloženje može pojaviti bez očiglednog razloga. Definiranje emocija zadatak je koji još nije dovršen. Mnogi istraživači i dalje predlažu teorije o tome što čini naše emocije, a postojeće se teorije neprestano dovode u pitanje. Ipak, dostupna nam je sasvim konkretna i korisna znanstveno utemeljena podloga za kvalitetno istraživanje koja omogućuje vlastito putovanje ka emocionalnoj svjesnosti.

 

U čemu je trik?

Naše se emocije odvijaju na vremenskoj traci. Vremenska crta započinje okidačem koji pokreće emocionalno iskustvo i na kraju rezultira odgovorom. Okidač se događa u kontekstu: trenutnih okolnosti i osjećaja, događaja te vlastitog svjetonazora koji je sastavljen od naših prijašnjih iskustava, osobne povijesti i naslijeđenih globalnih zapisa o važnim događajima. Okidač potiče razvoj subjektivnih emocija i tjelesnih senzacija što stvara našu percepciju trenutne situacije. Naprimjer: U tramvaju u rano jutro dok putujemo na posao, u našoj blizini uočimo osobu koja nam nije draga. Krasno, kakav početak dana, pomislim. Upravo ste svjedočili automatskom emotivnom impulsu gađenja. Ovo je zasada potpuna normalna refleksna reakcija koja može potaknuti tjelesnu senzaciju u kojoj nam može snažnije zalupati srce, možemo brže disati i osjetiti se nemirno. Eto vremena za svjesnost. Vrijeme je za propuštanje impulsa bez kreiranja imaginarne priče koja će impulsu dati zamah i gorivo za život već dopuštanju predstavi da se održi i prođe, bez reakcije i bez publike. Drugim riječima, ovo je vaša priča; osoba koja vam nije draga putuje na posao poput vas i ne radi vam apsolutno ništa; zaključno, priče nema, ukoliko ju ne stvorite. Uz pomoć svjesnosti imamo izbor preuzeti kontrolu i moć u vlastite ruke te odlučiti o daljnjoj reakciji iako znam, zvuči jednostavnije reći no učiniti što znamo iz naših dosadašnjih konstruktivnih i manje konstruktivnih rješavanja sličnih situacija. No zašto ne probati zaustaviti priču koja paradoksalno kreira nas a mi nju? Zašto propuštamo pravodobno reagirati? Prvenstveno jer ne vježbamo emocionalnu svjesnost a emocionalni impulsi su brzi i bez naše intervencije lako preuzimaju kormilo. Kada se emocija pokrene, mi smo u stisku te emocije, što ograničava našu sposobnost jasnog razmišljanja i odabira načina na koji ćemo reagirati. Kako vrijeme prolazi, stječemo određenu jasnoću i sposobnost promišljenog izbora. Svjesni možemo zastati prije nego što odgovorimo i odabrati odgovor koji najbolje služi našim ciljevima. Ne zadržavajte emociju pričama koje si pričate kako biste opravdali osjećaje koje osjećate jer ćete stvoriti raspoloženja koja nećete jednostavno moći pustiti. Povrh toga, naš mozak je zbog evolucijskih razloga povezan s negativnom presudom, i time nam je kao vrsti omogućio opstanak upozoravajući na prijetnje, no danas je jedina prijetnja odvojiti se sam od sebe i biti klaunom u vlastitoj ili još gore, tuđoj predstavi. Vježbajte promatranje tjelesnih senzacija i emocija a ne automatsko poistovjećivanje s njima. Vi niste niti vaša emocija niti vaš osjećaj niti vaše raspoloženje, vi ste svjedok koji promatra, odvaja činjenice od interpretacije te ima moć upravljanja i kreiranja vlastitim stanjem. Stoga je učenje promatranja misli i odvajanje činjenica od interpretacija presudno za unutarnji mir a posljedično i na međuljudske odnose koje ostvarujemo.  Kao što kaže Haruki Murakami: „Bol je neizbježna, ali patnja nije obvezna“; stoga stvarajte i uživajte u vlastitoj režiji sretne i inspirirajuće životne predstave pune dragih vam uloga i iskustava, potpuno slobodni, svjesni i željni još.

 

Povijest i podjela emocija te preporuke za vlastito istraživanje:
  1. Charles Darwin objavio je vlastitu studiju o izražavanju emocija kod životinja i ljudi. Zaključuje kako emocije motiviraju ljude na brzu reakciju na poticaj iz njihove okoline, što zauzvrat povećava vjerojatnost preživljavanja te je tako utemeljio da nas emocije navode na fizičku reakciju. Na primjer, ako susretnemo zmiju, iskusimo strah i taj nas strah tjera. Međutim, 1884. godine psiholog William James predložio je revolucionarne, premda kontroverzne ideje o emocijama i osjećajima. James je shvatio da je kao odgovor na podražaj ili iskustvo stvorena fiziološka reakcija (promjena tjelesnog stanja – znojenje, disanje, veća brzina pulsa, itd.) Ta je reakcija generirala emociju ili emocionalno stanje. Primjerom; ako naiđemo na zmiju, prvo trčimo, potom osjećamo strah. U to vrijeme Jamesove ideje nisu bile uspješne. Međutim, ranije spomenuti Damasio ih je kasnije mogao ponovno procijeniti, a njegova otkrića još uvijek predstavljaju modernu neuroznanost.

 

Kako dijelimo emocije?

Široko prihvaćenu teoriju podjele emocija i njihovih ekspresija razvio je dr. Paul Ekman i podijelio ih u 6 osnovnih emocija: tuga, sreća, strah, ljutnja, iznenađenje i gađenje. Primarne emocije čvrsto su ugrađene u ljudsku neuroanatomiju a dijelimo ih na pozitivne (ugodne) i na negativne (neugodne). Ekman i Friesen su 80-ih godina prošloga stoljeća u primarne emocije uključili i prijezir. Nužno je izdvojiti i ostale teorije poput poznatog Kotača emocija, Roberta Plutchika, kružnog grafičkog alata sa popisom emocija koji za cilj ima lakše prepoznavanje i razumijevanje emocija. Ovdje nalazimo osam osnovnih emocija međusobno suprotstavljenih u četiri para: 1. radost nasuprot tuge, 2. bijes naspram straha, 3. povjerenje u odnosu na nepovjerenje, te 4. iznenađenje u odnosu na očekivanja. Kombinacijom primarnih emocija nastaju progresivnije emocije poput optimizma, ljubavi, pokornosti, strahopoštovanja, razočaranja, kajanja, prijezira i agresivnosti.

Novo istraživanje Instituta za neuroznanost i psihologiju sa Sveučilišta u Glasgowu, objavljeno u časopisu Current Biology 2014. godine, umjesto uobičajene znanstvene podjele šest “klasičnih” emocija sugerira četiri “osnovne” emocije: sretni, tužni, uplašeni / iznenađeni i bijesni / zgađeni.  Kako to? Znanstvenici iz Glasgowa proučavali su izraze lica ljudi i njihove osjećaje pokazujući ljudima računalno generirane animacije lica te zaključili kako je razlika između bijesa i gađenja te između iznenađenja i straha, društveno, a ne biološki utemeljena.

Za razliku od osnovnih emocija, složene se emocije razlikuju u izražavanju što kod ljudi što u  kulturama. Neki primjeri složenih emocija uključuju žalovanje, ljubomoru i žaljenje. Složene emocije sastoje se od dvije ili više osnovnih emocija. Na primjer: strah, bijes i gađenje čine složenu emociju mržnje.

Za vlastito istraživanje korisno je posjetiti  http://atlasofemotions.org/#introduction/ i započeti razvoj vlastite emocionalne svjesnosti učeći prepoznati i opisati kako se osjećate i zašto. Atlas je interaktivan i edukativan te mu je cilj omogućiti veću kontrolu nad okidačima vaših emocija te posljedično vaših reakcija. Samu realizaciju atlasa potaknuo je i glasoviti Dalaj Lama,  koji je neumorno propovijedajući unutarnji mir zadužio znanstvenike za visoku misiju: pomoći da svjetovnu publiku pretvore u samosvjesnije, suosjećajnije ljude.  Ne iznenadite se ukoliko vas proces podsjeti na Pixarov animirani film “Inside Out” čiju je realizaciju potpomogao i sam Ekman mapirajući raspon ljudskih emocija koje je u finalu destilirao u pet osnovnih emocija prikazanih u filmu, od bijesa do uživanja.

Kotač emocija koristan je alat jer opisuje odnose između svake emocije u obliku spektra boja i koje nam pomažu uvidjeti vlastitu psiho dinamiku; dodatno ga istražiti na https://www.6seconds.org/2020/08/11/plutchik-wheel-emotions/.

 

Autor: Latica Ivković

Centar za integrativni razvoj – tjelesno orijentirana psihoterapija, polaznica psihoterapijske škole

 

Izvori:

https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffos:1681/preview

Biopsihološke osnove emocija, Čović, Melane, 2012 g.

https://thebestbrainpossible.com/whats-the-difference-between-feelings-and-emotions/

What’s The Difference Between Feelings And Emotions?, Debbie Hampton, 2015 g.

https://hr.thpanorama.com/articles/curiosidades/los-6-tipos-de-emociones-bsicas-clasificacin-con-imgenes.html

6 vrsta osnovnih emocija, Thpanorama – Budi bolje danas!

Znanost, kultura, obrazovanje, psihologija, sport i zdrav način života.

https://online.uwa.edu/infographics/basic-emotions/

University of West Alabama, 2019 g.

https://online.uwa.edu/news/emotional-psychology/

University of West Alabama, Psychology and Counseling News, 2019 g.

https://www.livingthemess.com/the-lifespan-of-an-emotion/

by Sarah Chauncey, Life, The Lifespan of an Emotion, 2017 g.

Udruga PROMENTZ

Udruga PROMENTZ

Ninska 1, 10360 Sesvete
Hrvatska
info@psiholoskapomoc.hr



Copyright Psihološkapomoć.hr 2020.


deneme bonusu bahis siteleri canlı bahis casino siteleri deneme bonusu canlı bahis siteleri escort bayanlar izmir