maltepe escort
ataşehir escort bayanlar maltepe escort alanya escort

Čestitamo, trudni ste!

Čestitamo, trudni ste!

24.01.2022
pregnant-1200x800.jpg

Svaka majka zasigurno će zauvijek u svoje sjećanje pohraniti jedan trenutak – trenutak kada je test rekao – trudni ste! Uz divnu pomisao da ćemo postati majkama, čak je i taj sami početak na ženu je stavio pritisak- pazi kako ćeš reagirati, kako će reagirati partner, otac djeteta, obitelj, prijatelji…kako ćeš im reći?

Kako vrijeme odmiče, u tom „drugom stanju“ postavljamo razna pitanja same sebi. Kakva ću ja biti majka? Što za mene znači rođenje djeteta? Hoću li zaista voljeti to dijete isti tren kad ga ugledam? Hoće li trudnoća proći dobro? Hoću li imati pomoći? Kako zaista izgleda ne spavanje, dojenje, briga oko djeteta… da ne nabrajamo unedogled.

A u pozadini? U pozadini se vrte „slike“ i „scene“ iz časopisa, filmova, svega što smo kroz djetinjstvo i odrastanje gledale bez treptaja…slike nasmijanih trudnica, trudnica koje vole to malo zrno kikirikija odkad ga prvi put vide na ekranu u ordinaciji, ma čak mu i nadimak daju – „my little peanut“ naravno, trudnica koje samo brinu što će sljedeće pojesti ili na koji drugi način će im njihovi partneri ugoditi u tom najpredivnijem, a neki ga zovu čak i „blaženom“, razdoblju naših života.

Budući da imamo te slike u glavi i očekujemo da će najveća briga oko donošenja novog života na svijet biti koju hranu prije pojesti i u koju boju obojati dječju sobu, malo je reći da doživimo frustraciju kada iz mjeseca iz mjesec, a kasnije i iz tjedna u tjedan počinjemo same sebi priznavati da nije sve tako kako smo očekivali da će izgledati.

Ovisno o našoj strukturi ličnosti koju smo razvijali, svaka se na svoj način nosi sa ovim frustracijama, a ima i onih koje zbog svih promjena – tjelesnih, hormonskih, pa ako hoćete i životnih (jer žena sada postaje majka), količine odgovornosti koja ju pred nju stavljena – razvijaju psihičke poremećaje.
Poremećaji u trudnoći i poslijeporođajni poremećaji uključuju razdoblje u trudnoći i razdoblje od šest tjedana nakon porođaja (tzv. Babinje). Kliničari u praksi definiraju ovo razdoblje i do godinu dana nakon porođaja, a ovisno o duljini dojenja djeteta koje također rezultira hormonskim promjenama.
Naime, tijekom trudnoće oko 10% trudnica razvije depresiju. Ono što ovu depresiju čini specifičnom za liječenje je činjenica da je primjena psihofarmaka u trudnoći nepoželjna i predstavlja izazov za doktore koji će ih eventualno prepisati, a posebice tijekom razdoblja organogeneze fetusa, odnosno prva dva tromjesječja. Iz ovog razloga, trudnice koje osjete simptome depresije – beznađe, gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti, tjeskoba, osjećaj unutarnjeg nemira, krivnja i sl- trebaju potražiti pomoć i obratiti se psihijatru ili psihoterapeutu kako se njihova patnja ne bi nastavljala

U razdoblju nakon rođenja djeteta najčešće su spominjani poslijeporođajna depresija i poslijeporođajna psihoza. Ipak, nije potrebno odmah posumnjati na teži poremećaj jer čak 80% novih majki nakon rođenja djeteta osjeća sniženo raspoloženje, umor od nespavanja, plačljivost, tjeskobu oko toga je li dijete dovoljno jelo, spavalo itd. Ovo, mogli bismo reći tipično, stanje nakon porođaja naziva se baby blues sindrom koji se spontano povlači u roku od dva do tri tjedna te, osim podrške, nije potrebno liječenje.

Ipak, u slučaju razvoja poslijeporođajne depresije koja se pojavljuje u 10 do 15% novih majki bit će potreban psihoterapijski suport te eventualna primjena psihofarmaka. Simptomi koji ukazuju a ovaj poremećaj jesu:

  •  Promjenjivi tijek i ¸labilnost raspoloženja
  •  Samoubilačke ideje
  •  Prisilne misli koje se odnose na nanošenje zla novorođenčetu
  •  Gubitak koncentracije

U slučaju pojave postpartalne psihoze koja je ozbiljna psihička bolest, a koja se manifestira kod jedne od 500 novih majki, bit će potrebno osigurati hitnu medicinsku skrb. Simptomi postpartalne psihoze uključuju:

  •  Naredbodavne halucinacije (npr. nanošenje ozljeda djetetu)
  • Sumanute ideje (npr. da je dijete opsjednuto i sl)

Konačno, Iako je važno skenirati visoko rizične žene na depresiju prije, tijekom i nakon trudnoće, visoka prevalencija i štetni utjecaji depresije daju čvrstu bazu i potrebu za univerzalnim skeniranjem.

Prilikom skeniranja na postporođajnu depresiju ili postpartalnu psihozu upravo kontakt sa sustavom zdravstvene zaštite može dati najbolje rezultate u smislu identificiranja i odgovaranja na zdravstvene potrebe, a ključnima se smatraju i predlažu: 6 sati, 6 dana, 6 tjedana i 6 mjeseci nakon poroda.
Patronažna briga, uključujući kućne posjete, predstavlja odličan medij za procjenu i detekciju depresije ili psihoze, pružanja edukacije i vještina snalaženja te, u pojedinim slučajevima, usmjeravanje na specijaliste koji znaju liječiti depresivne ili psihotične simptome i njihove posljedice.

Literatura:
Dražen Begić, Vlado Jukić, Vesna Medved, “Psihijatrija”, Medicinska naklada Zagreb, 2015.
Dijagnostički I statistički priručnik za duševne poremećaje – peto izdanje – DSM 5, Američka psihijatrijska udruga; urednici hrvatskog izdanja – prof. dr. sc. Vlado Jukić i prim.dr.sc. Goran Arbanas, Naklada Slap, 2014.

Autor: Ivana Cinac, psihoterapeut u edukaciji

Udruga PROMENTZ

Udruga PROMENTZ

Ninska 1, 10360 Sesvete
Hrvatska
info@psiholoskapomoc.hr



Copyright Psihološkapomoć.hr 2020.


meritking giriş kingroyal meritking meritking.org kingroyal güncel giriş veren siteler casino slot siteleri