knjiga-1200x800.jpg

Zadnjih nekoliko desetljeća dogodile su se mnoge društvene promjene i razvile se mnoge ideje koje bi dovele do što toleratnijeg i sretnijeg društva, a jedan od uspjeha društva je da se o važnosti mentalnog zdravlja priča sve više. No, povećana izoliranost jednih od drugih, iskazi ljudi da tjeskoba postaje svakodnevnica zbog raznoraznih otežanih životnih uvjeta, te rezultati istraživanja koji u današnjim generacijama mladih pokazuju povećanu učestalost depresije, ukazuju nam na to da je terapeutska moć knjiga trenutno vrlo prikladna i potrebna, a jedna od metoda u kojoj se upravo ona i koristi je biblioterapija.


stigma-1200x729.jpg

Mnogi od nas zamišljali su se u ulozi osobe koja dobiva dijagnozu fizičke bolesti. Možda smo se identificirali s glavnim likom u nekom filmu ili s glavnim junakom neke knjige. Ali, koliko se nas zapitalo kako bismo reagirali da dobijemo dijagnozu psihičke bolesti ili poremećaja? Uostalom, kako bi se to nama uopće moglo dogoditi, zar ne?

Ako zauzmemo perspektivu osobe koja je još do jučer bila visoko funkcionalna u svakom segmentu svog života, a danas promatra doktora koji joj objašnjava da ima psihičku bolest…možemo li zamisliti kako se takva osoba osjeća i koliko je u takvoj situaciji spremna razumjeti što se dogodilo te koliko je spremna na proces liječenja i oporavka?


critic-1200x928.jpg

„Nije dovoljno dobro.“ „Mora biti savršeno.“ „Trebao/la bih biti uspješniji/a u životu nego što jesam.“ „Tek kada dostignem određeni cilj ću biti istinski sretan/a.“ „Ne želim se sramotiti, nisam ja za to.“ „Ne volim se.“

Koliko često ste čuli taj glas u glavi i koliko često ste mu odgovorili nazad? Korisna kritika nas tjera na konstantan razvoj i napredak, no što kada nam negativan unutarnji dijalog počinje iskrivljavati stvarnost? Tada lako postanemo sami svoj zlostavljač.


therapy-1200x800.jpg

Jedna od polazišnih ideja geštalt terapije je da svi težimo zdravlju i ostvarivanju svojih potencijala. Bazira se na psihoanalitičkoj teoriji, geštalt psihologiji, egzistencijalističkoj te istočnjačkoj filozofiji. Začetnici geštalt terapije su bračni par Laura i Fritz Perls te Paul Goodman.

U svom radu geštalt terapeut ne tumači i ne interpretira, ne daje savjete, već pomaže klijentu da sam osvijesti ono što je već u njemu. Smatra da je znanje odnosno istina u nama samima, u našem doživljaju. Pozornost se posvećuje umu i tijelu budući da oni nisu odvojeni nego su dio cjeline.


photo-1556911073-a517e752729c-1200x800.jpg

Često možemo pročitati razne tekstove na temu utjecaja prehrane na tjelesno zdravlje, no ono što jedemo utječe i na naše raspoloženje, kognitivne sposobnosti, produktivnost i cjelokupno psihičko zdravlje.

Hrana koju jedemo predstavlja jednu vrstu podražaja našem središnjem živčanom sustavu gdje se potom pokreću razne fiziološke reakcije. Iste se javljaju i prije, primjerice, osjećaj gladi na koji odgovaramo konzumiranjem hrane. Što ćemo u određenom trenutku pojesti, ali i kakve su naše prehrambene navike pod utjecajem je raznih čimbenika koji se tiču hrane i njezinog izgleda, mirisa i okusa, ali i društva i kulture u kojoj živimo, navike iz djetinjstva, dostupnost i cijena namirnica, mediji, društvene mreže i slično.


pexels-anna-shvets-4672720-1200x800.jpg

Suosjećanje se općenito definira kao “Osjetljivost na patnju (vlastitu i tuđu) uz posvećenost da se ona smanji i prevenira”. Ljudi koji su suosjećajni u stanju su primijetiti i povezati se sa svojim i tuđim teškim iskustvima te imaju namjeru pomoći korištenjem znanja, vještina, snage i mudrosti.

Suosjećanje je važno zato jer je život težak. Naši životi ispunjeni su promjenama i gubicima. Stvoreni smo tako da starimo i umiremo, a često patimo zbog bolesti i tragedija koje nam se događaju. Naš mozak evoluirao je tako da je usmjeren na znakove prijetnje iz okoline – jer je pravovremeno uočavanje prijetnje našim precima bilo od presudne važnosti za preživljavanje. Zbog toga su danas naši umovi po svojoj prirodi problematični i teški za upravljanje. Primjerice, mnogi ljudi pate od tjeskobe i pretjerane brige jer njihov um “vrti” razne načine na koje nešto može poći po krivu. Naše emocionalne reakcije mogu biti zbunjujuće i kontradiktorne. Ljudski mozak ima zapanjujući kapacitet komentirati, osuđivati, procjenjivati naša osobna iskustva, emocije i reakcije. Imamo svjesnost o sebi koja može dovesti do toga da osuđujemo način na koji mislimo i osjećamo se. No, kad malo bolje pogledamo – jesmo li zapravo mi krivi za to što mislimo i za to kako se osjećamo?


stress.jpg

Već je puno tekstova napisano o stresu, simptomima stresa, kako stres utječe na naš život. Ipak, živimo u izazovnim vremenima i stresne reakcije su danas učestale, a nalazimo ih već kod djece. Stres je povezan s pritiskom hoće li dijete izvršiti zadatke u školi, hoće li se upisati u željenu srednju školu ili fakultet, hoće li položiti ispit na fakultetu, a kasnije hoće li dobiti željeni posao. Kada se krene u svijet rada, stres se nastavlja balansiranjem između izvršavanja poslovnih obaveza i zahtjeva privatnog života, nošenjem s kratkim rokovima, ispunjavanjem očekivanja zahtjevnih šefova, a ti isti šefovi se pitaju hoće moći isplatiti plaću svojim radnicima. I tako unedogled. Čini se da pritiscima nikad kraja.


zicbo.jpg

Značajan dio onoga što šira javnost čita o depresiji tiče se blagdanske depresije. I osobno svake godine naletim na desetke članaka koji se bave "sindromom božićne depresije". Članci imaju naslove poput "Božićna depresija i kako se nositi s njom", "Pobijedi blagdansku depresiju" i "5 znakova da te hvata božićna depresija." Najčešće uključuju prikaze nekih slučajeva, komentare psihijatra ili psihologa i korisne savjete o tome kako izbjeći depresiju. Novine, radio i televizija ponavljaju isti taj obrazac. Ali što nam istraživanja govore o ovom toliko razglasanom sindromu?


Udruga PROMENTZ

Udruga PROMENTZ

Ninska 1, 10360 Sesvete
Hrvatska
info@psiholoskapomoc.hr



Copyright Psihološkapomoć.hr 2020.