child.jpg

Današnja situacija u društvu stresna je mnogima i nekako nam se čini da stalno primamo loše vijesti. Često smo „prikovani“ uz televizijske ekrane i mobitele te napeto pratimo vijesti i događaje čak i kada smo svjesni da u nama bude negativne emocije.

Sasvim je razumno da od negativnih vijesti i emocija želimo zaštititi one koje volimo, a pogotovo naše najmlađe. Ne želimo ih izlagati stresu, brizi i panici. No oni (djeca) osjećaju našu uznemirenost i često izbjegavanje razgovora o izvoru naše zabrinutosti može kod djeteta izazvati veću brigu, ali i nepovjerenje u nas. Danas su djeca okružena medijima te vijesti dobivaju s mnogo različitih strana bez obzira koliko se trudili zaštiti ih od istih. Mlađa djeca teško odvajaju slike koje vide od njihove stvarnosti te mogu percipirati da su u velikoj opasnosti i zateći Vas pitanjem: „Što se događa, hoćemo li svi umrijeti?“


sadness-1200x826.jpg

Svoju potrebu za ljubavlju najčešće ostvarujemo kroz romantične odnose. Oni su danas glorificirani u filmovima, knjigama, serijama,…To često mlade, nesigurne ljude ili one koji nemaju dobar primjer u okolini vodi zadovoljavanju s lošim romantičnim odnosima samo kako bi bili u jednom. A danas vidimo i veliku glorifikaciju i romantizaciju toksičnih, nasilnih veza, gdje žrtva često želi pomoći ili izliječiti svog nasilnog partnera. Nasilje u vezama ne mora označavati samo fizičko nasilje, vrlo česta pojava je emocionalnog manipuliranja osobe gdje sama osoba često ni ne zna da se manipulira njenim ponašanjima, osjećajima, razmišljanjima sve dok ne izađe iz te situacije. Tako Vam se možda dogodilo da shvatite koliko je osoba manipulirala Vašim emocijama, ali i ponašanjima tek kada ste se od iste udaljili i prekinuli kontakt. U romantičnim odnosima tek nakon prekida istog žrtva shvati koliko se upravljalo njenim mišljenjima, emocijama i ponašanjima, to otežava prekid veze (uvjetuje da osobe dugo ostaju u njoj), ali i tretman traume zbog kasnog identificiranja.


therapy-1200x800.jpg

Jedna od polazišnih ideja geštalt terapije je da svi težimo zdravlju i ostvarivanju svojih potencijala. Bazira se na psihoanalitičkoj teoriji, geštalt psihologiji, egzistencijalističkoj te istočnjačkoj filozofiji. Začetnici geštalt terapije su bračni par Laura i Fritz Perls te Paul Goodman.

U svom radu geštalt terapeut ne tumači i ne interpretira, ne daje savjete, već pomaže klijentu da sam osvijesti ono što je već u njemu. Smatra da je znanje odnosno istina u nama samima, u našem doživljaju. Pozornost se posvećuje umu i tijelu budući da oni nisu odvojeni nego su dio cjeline.


photo-1593992811641-f713353cdebc-1200x800.jpg

Konvencija o pravima djeteta, donesena 1989.godine, međunarodni je dokument u kojem se navode različite skupine prava djece. Prava djece se baziraju na ostvarivanju njihovih potreba, pa se nepoštivanjem osnovnih dječjih prava ne zadovoljavaju njihove osnovne potrebe. Postoje četiri vrste prava: prava preživljavanja, prava na razvoj, zaštitna prava i prava sudjelovanja odnosno participacija.

Pravo na sudjelovanje je pravo djeteta da sudjeluje u donošenju odluka koje ga se tiču, a koje su u skladu s djetetovim stupnjem zrelosti. Na taj način se djeca pripremaju biti aktivni građani, oni od odraslih uče na koji način preispitivati autoritete i izraziti svoje mišljenje a da nikoga ne ugrožavaju. Uče izraziti svoja zapažanja, uče da ih se sluša i ozbiljno doživljava. Kada dijete sudjeluje, ono se osnažuje, stječe kompetencije, uči kako utjecati na svijet oko sebe, a odrasli su dužni osigurati uvjete za razvoj tih snaga i kompetencija.


photo-1534643960519-11ad79bc19df-1200x800.jpg

Proljeće je mnogima najdraže godišnje doba, međutim, mnogi ga povezuju i s nekim ne tako ugodnim stvarima. Prisutan je proljetni umor, zasićenje, a kraj školske godine sve je bliži. Pojačava se pritisak u školi, pišu se testovi, puno je usmenog ispitivanja. U trenutku pisanja ovog članka do kraja školske godine ostalo je još samo šest tjedana! Uz sve navedeno, posljednjih godinu dana je svima otežano učenje i planiranje školskih i svih drugih aktivnosti zbog pandemije virusa COVID-19. Roditelji i učitelji od danas do sutra doznaju ponovno kreće online nastava i da je razred u samoizolaciji. To za sve znači brzu reorganizaciju posla i obiteljskog života.


zachary-kadolph-Hl_o1K6OPsA-unsplash-1200x800.jpg

Generacijama se smatralo da je tjelesno kažnjavanje djece sastavni dio odgoja i da je to za dobro djeteta, da se na taj način „ubija neposluh i samovolja“. I danas neki roditelji smatraju da se putem batina dijete disciplinira, odgaja i „dovodi u red“. Čini se da je teško iskorijeniti takva roditeljska ponašanja. Roditelji često sebi daju objašnjenja, pa kažu da se djetetu ništa neće dogoditi ako dobije „malo po guzi“ ili često čujemo onu famoznu rečenicu „I mene su moji roditelji tukli, pa šta mi danas fali?“. Nevjerojatno je kako se batine kao odgojna metoda održavaju kroz stoljeća iako je vidljivo da ne daju pozitivne učinke osim kratkotrajnog efekta i izazivanja burnih emocija kod djece.


1-4.jpg

Značajan dio onoga što šira javnost čita o depresiji tiče se blagdanske depresije. I osobno svake godine naletim na desetke članaka koji se bave "sindromom božićne depresije". Članci imaju naslove poput "Božićna depresija i kako se nositi s njom", "Pobijedi blagdansku depresiju" i "5 znakova da te hvata božićna depresija." Najčešće uključuju prikaze nekih slučajeva, komentare psihijatra ili psihologa i korisne savjete o tome kako izbjeći depresiju. Novine, radio i televizija ponavljaju isti taj obrazac. Ali što nam istraživanja govore o ovom toliko razglasanom sindromu?


Udruga PROMENTZ

Udruga PROMENTZ

Ninska 1, 10360 Sesvete
Hrvatska
info@psiholoskapomoc.hr



Copyright Psihološkapomoć.hr 2020.