maltepe escort
ataşehir escort bayanlar maltepe escort alanya escort
knjiga-1200x800.jpg

Zadnjih nekoliko desetljeća dogodile su se mnoge društvene promjene i razvile se mnoge ideje koje bi dovele do što toleratnijeg i sretnijeg društva, a jedan od uspjeha društva je da se o važnosti mentalnog zdravlja priča sve više. No, povećana izoliranost jednih od drugih, iskazi ljudi da tjeskoba postaje svakodnevnica zbog raznoraznih otežanih životnih uvjeta, te rezultati istraživanja koji u današnjim generacijama mladih pokazuju povećanu učestalost depresije, ukazuju nam na to da je terapeutska moć knjiga trenutno vrlo prikladna i potrebna, a jedna od metoda u kojoj se upravo ona i koristi je biblioterapija.


child.jpg

Današnja situacija u društvu stresna je mnogima i nekako nam se čini da stalno primamo loše vijesti. Često smo „prikovani“ uz televizijske ekrane i mobitele te napeto pratimo vijesti i događaje čak i kada smo svjesni da u nama bude negativne emocije.

Sasvim je razumno da od negativnih vijesti i emocija želimo zaštititi one koje volimo, a pogotovo naše najmlađe. Ne želimo ih izlagati stresu, brizi i panici. No oni (djeca) osjećaju našu uznemirenost i često izbjegavanje razgovora o izvoru naše zabrinutosti može kod djeteta izazvati veću brigu, ali i nepovjerenje u nas. Danas su djeca okružena medijima te vijesti dobivaju s mnogo različitih strana bez obzira koliko se trudili zaštiti ih od istih. Mlađa djeca teško odvajaju slike koje vide od njihove stvarnosti te mogu percipirati da su u velikoj opasnosti i zateći Vas pitanjem: „Što se događa, hoćemo li svi umrijeti?“


fear-1200x800.jpg

Već nekoliko godina suočeni smo s kriznim događanjima – pandemija, potresi, ekonomska kriza, a sada i rat u Ukrajini za koji postoji opasnost daljnje eskalacije. Govori se o mogućoj nestašici hrane, vode, energenata, a ekonomske posljedice i poskupljenja su već sada vidljivi. Suočavamo se s velikom neizvjesnošću, nesigurnošću. Nema više onog osjećaja stabilnosti i predvidivosti na koji smo navikli. Sve to je dovoljno da poljulja naš osjećaj smisla i našu psihološku dobrobit.

Mnogima od nas se događa retraumatizacija. Rat u Ukrajini mnoge podsjeća na rat koji se vodio na ovim prostorima. Retraumatizacija se događa kada se prizivaju sjećanja i pobuđuju neugodne emocije,  a definira se kao „situacija ponovnog javljanja simptoma traumatizacije zbog događaja ili interakcija koje žrtvu podsjećaju na prethodno traumatsko iskustvo“. Tom osjećaju pridonose i mediji koji riječju i slikom povezuju slike iz sadašnjeg sukoba u Ukrajini sa slikama s ovih prostora iz doba Domovinskog rata. Takve slike u nama bude sjećanja i pojačavaju nelagodu.


critic-1200x928.jpg

„Nije dovoljno dobro.“ „Mora biti savršeno.“ „Trebao/la bih biti uspješniji/a u životu nego što jesam.“ „Tek kada dostignem određeni cilj ću biti istinski sretan/a.“ „Ne želim se sramotiti, nisam ja za to.“ „Ne volim se.“

Koliko često ste čuli taj glas u glavi i koliko često ste mu odgovorili nazad? Korisna kritika nas tjera na konstantan razvoj i napredak, no što kada nam negativan unutarnji dijalog počinje iskrivljavati stvarnost? Tada lako postanemo sami svoj zlostavljač.


therapy-1200x800.jpg

Jedna od polazišnih ideja geštalt terapije je da svi težimo zdravlju i ostvarivanju svojih potencijala. Bazira se na psihoanalitičkoj teoriji, geštalt psihologiji, egzistencijalističkoj te istočnjačkoj filozofiji. Začetnici geštalt terapije su bračni par Laura i Fritz Perls te Paul Goodman.

U svom radu geštalt terapeut ne tumači i ne interpretira, ne daje savjete, već pomaže klijentu da sam osvijesti ono što je već u njemu. Smatra da je znanje odnosno istina u nama samima, u našem doživljaju. Pozornost se posvećuje umu i tijelu budući da oni nisu odvojeni nego su dio cjeline.


pregnant-1200x800.jpg

Svaka majka zasigurno će zauvijek u svoje sjećanje pohraniti jedan trenutak – trenutak kada je test rekao – trudni ste! Uz divnu pomisao da ćemo postati majkama, čak je i taj sami početak na ženu je stavio pritisak- pazi kako ćeš reagirati, kako će reagirati partner, otac djeteta, obitelj, prijatelji…kako ćeš im reći?

Kako vrijeme odmiče, u tom „drugom stanju“ postavljamo razna pitanja same sebi. Kakva ću ja biti majka? Što za mene znači rođenje djeteta? Hoću li zaista voljeti to dijete isti tren kad ga ugledam? Hoće li trudnoća proći dobro? Hoću li imati pomoći? Kako zaista izgleda ne spavanje, dojenje, briga oko djeteta… da ne nabrajamo unedogled.


pexels-anna-shvets-4672720-1200x800.jpg

Suosjećanje se općenito definira kao “Osjetljivost na patnju (vlastitu i tuđu) uz posvećenost da se ona smanji i prevenira”. Ljudi koji su suosjećajni u stanju su primijetiti i povezati se sa svojim i tuđim teškim iskustvima te imaju namjeru pomoći korištenjem znanja, vještina, snage i mudrosti.

Suosjećanje je važno zato jer je život težak. Naši životi ispunjeni su promjenama i gubicima. Stvoreni smo tako da starimo i umiremo, a često patimo zbog bolesti i tragedija koje nam se događaju. Naš mozak evoluirao je tako da je usmjeren na znakove prijetnje iz okoline – jer je pravovremeno uočavanje prijetnje našim precima bilo od presudne važnosti za preživljavanje. Zbog toga su danas naši umovi po svojoj prirodi problematični i teški za upravljanje. Primjerice, mnogi ljudi pate od tjeskobe i pretjerane brige jer njihov um “vrti” razne načine na koje nešto može poći po krivu. Naše emocionalne reakcije mogu biti zbunjujuće i kontradiktorne. Ljudski mozak ima zapanjujući kapacitet komentirati, osuđivati, procjenjivati naša osobna iskustva, emocije i reakcije. Imamo svjesnost o sebi koja može dovesti do toga da osuđujemo način na koji mislimo i osjećamo se. No, kad malo bolje pogledamo – jesmo li zapravo mi krivi za to što mislimo i za to kako se osjećamo?


stress.jpg

Već je puno tekstova napisano o stresu, simptomima stresa, kako stres utječe na naš život. Ipak, živimo u izazovnim vremenima i stresne reakcije su danas učestale, a nalazimo ih već kod djece. Stres je povezan s pritiskom hoće li dijete izvršiti zadatke u školi, hoće li se upisati u željenu srednju školu ili fakultet, hoće li položiti ispit na fakultetu, a kasnije hoće li dobiti željeni posao. Kada se krene u svijet rada, stres se nastavlja balansiranjem između izvršavanja poslovnih obaveza i zahtjeva privatnog života, nošenjem s kratkim rokovima, ispunjavanjem očekivanja zahtjevnih šefova, a ti isti šefovi se pitaju hoće moći isplatiti plaću svojim radnicima. I tako unedogled. Čini se da pritiscima nikad kraja.


photo-1527137342181-19aab11a8ee8.jpeg

Dok sam se 29. prosinca spuštala niz stepenice s desetog kata zgrade strahujući hoće li nas novi potres zateći negdje na stubištu, nisam imala pojma gdje je bio epicentar i što se sve zapravo dogodilo toga podneva. Samo sam znala da je bio puno jači nego onaj proljetos i da sam opet izgubila osjećaj one primarne sigurnosti u svome domu.  U tom trenutku, imala sam pred sobom samo cilj sa suprugom i mačkama koje su se “smrznule” od straha što prije sići pred zgradu gdje je već bila hrpa susjeda iz našeg i okolnih ulaza.


trauma.jpg

U posljednje vrijeme građani Hrvatske se suočavaju s događajima koji su drugačiji od svega dosad poznatog. Uz na žalost i smrtno stradale, mnogi ljudi su ostali bez domova, mnogima su kuće oštećene i nesigurne za život. Traumatski događaj je događaj koji je izvan granica uobičajenog ljudskog iskustva i koji je izrazito negativan za bilo koga. Tu je obično riječ o ozbiljnoj prijetnji životu ili tjelesnom integritetu sebe, djece, supružnika ili bliskih ljudi. U traumu spada i iznenadno uništavanje doma, ali i pogled na drugu osobu koja je povrijeđena ili pak nazočnost nasilnom činu (Arambašić, 1996).


potres-djiete.jpg

"Teška vremena prijatelju moj, đavo ih odnio...” svira mi u ušima već danima....možda čak i mjesecima. Ova nam godina zaista ne da mira. A kad se napokon činilo da će malo "popustiti" desila se nova katastrofa. I nije teško oteti se dojmu da nema kraja...da godina koja nam dolazi neće biti nimalo bolja od prethodne...da nas priroda kažnjava...i još mnogo takvih crnih misli...Bile one istinite ili ne, mislim da je najvažnije da se zapitamo pomažu li nam da se bolje nosimo sa svime ovime što nam se trenutno događa.


Udruga PROMENTZ

Udruga PROMENTZ

Ninska 1, 10360 Sesvete
Hrvatska
info@psiholoskapomoc.hr



Copyright Psihološkapomoć.hr 2020.


meritking giriş kingroyal meritking meritking.org kingroyal güncel giriş veren siteler casino slot siteleri