Treća dob

6.jpg

U starijoj životnoj dobi, kada se pojedinac susreće s tjelesnim ograničenjima te je tjelesno zdravlje često narušeno kao posljedica starenja organizma, posebice je važno održati dobro mentalno zdravlje. Starije osobe češće se žale na razne tjelesne tegobe, ali ipak, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina starijih osoba (u razvijenim zemljama) sposobna je i brine se sama o sebi.

Nažalost, članovi obitelji, djelatnici u domovima za starije, ali i same starije osobe su nedovoljno upoznati s problemima mentalnog zdravlja, a zbog stigme ili srama često odbijaju potražiti pomoć. Mentalne poteškoće utječu na sposobnost starije osobe da zadrži zadovoljavajuće fizičko zdravlje, da ostane aktivna i normalno provodi svoju svakodnevicu. Rano prepoznavanje i prevencija psihičke bolesti mogu poboljšati kvalitetu života starije osobe.

 

Kod starijih osoba se često javljaju sljedeće mentalne bolesti:

  1. Demencija
  2. Depresija
  3. Alzheimerova bolest
  4. Tjeskoba
  5. Bipolarni poremećaj
  6. Shizofrenija

 

Problemi i ponašanja koji mogu ukazivati na psihičku bolest

  • Promjene u izgledu ili odijevanju
  • Zanemarivanje osobne njege i higijene
  • Problemi u održavanju stana, kuće ili dvorišta
  • Zbunjenost, dezorijentacija, problemi s koncentracijom ili odlučivanjem
  • Značajno smanjenje ili povećanje apetita; promjene u težini
  • Osjećaji bezvrijednosti i bespomoćnosti; misli o samoubojstvu
  • Gubitak pamćenja
  • Fizički problemi koji se inače ne mogu objasniti: bolovi, zatvor ili slično
  • Socijalno povlačenje; gubitak interesa za stvari koje su osobi nekada bile zanimljive
  • Izbjegavanje interakcije s obitelji i prijateljima
  • Značajni problemi s upravljanjem financijama ili računanjem
  • Neobjašnjivi umor, gubitak energije ili dugotrajni problemi sa spavanjem
  • Nagle promjene raspoloženja i tjeskoba
  • Često ponavljanje istih pitanja
  • Dezorijentacija u vremenu, među ljudima i u prostoru

 

Istraživanja su pokazala da od kliničke depresije pati 2% do 5% starijih osoba, a dodatnih 8% do 16% pokazuje klinički značajne simptome depresivnosti.* Također, pokazalo se da su starije osobe koje žive u domovima za starije pod većim rizikom za razvijanje kliničke depresije, a približno 40% pokazuje značajne simptome depresije. Na razvoj depresije u starijoj životnoj dobi utječe niz zdravstvenih, psiholoških i socijalnih čimbenika, od kojih su najznačajniji: tjelesna bolest, lijekovi, žalovanje, umirovljenje, razmišljanja o životu i suočavanje sa smrću.

U starijoj životnoj dobi se s depresijom često javlja i anksioznost. Anksioznost se javlja kao složen i neugodan osjećaj tjeskobe, bojazni, napetosti i nesigurnosti. Anksioznost je normalna pojava u svakodnevnom životu jer potiče promišljanje, planiranje i oprez te sprječava ponovna izlaganja neugodnim i bolnim situacijama. No, patološka anksioznost je mnogo intenzivnija i pojedinac nema kontrolu nad njom zbog čega se često javlja i izvan opasne ili prijeteće situacije, traje dugo nakon stresa ili opasnosti, utječe na mišljenje i ponašanje osobe te ometa njeno svakodnevno funkcioniranje.

Kod starijih osoba simptomi anksioznosti često se preklapaju s medicinskim stanjima, primjerice hipertireozom, odnosno stanjem povećanog rada štitnjače, koje može rezultirati sličnim simptomima poput nervoze, brzog i pojačanog rada srca, osjećajem neugode pri boravku u toplim prostorijama, prekomjernog znojenja, drhtanja ruku, umora i gubitka težine.

Kako tretirati mentalnu bolest kod starijih osoba

Postoje razne mogućnosti liječenja mentalne bolesti, od psihoterapije, kognitivne bihevioralne terapije pa do lijekova te kombinacije jednog i drugog. Isto tako je važna podrška obitelji ili pomoć djelatnika doma za starije. Liječenje starijih osoba zahtijeva timski rad, pogotovo kada nisu u stanju samostalno se brinuti za sebe.

Dok će se stručnjaci pobrinuti za liječenje starije osobe, poželjeno je poduzeti još neke korake za očuvanje njihova tjelesnog i mentalnog zdravlja:

  • Napravite svojevrsni zdravstveni karton za stariju osobu o kojoj brinete. Trebao bi sadržavati njihovo ime, datum rođenja, popis trenutnih lijekova i doza, popis liječnika i specijalista te popis stanja koja se liječe.
  • Pripremite se za liječničke preglede razgovarajući sa starijom osobom o tom pridržava li se uzimanja lijekova te o problemima ili propuštenim dozama i svim nuspojavama koje možda ima.
  • Ako liječnik ponudi novi lijek, pokušajte s njime raspraviti o tome koliko dobro djeluju trenutni lijekovi, koji su rizici, koristi i nuspojave svakog lijeka.
  • Pratite kod starije osobe moguću pojavu nekih novih simptoma
  • Potaknite stariju osobu na druženje i društvenu interakciju. Socijalna izolacija povećava rizik od depresije, a druženja i razgovor su presudni za dobro mentalno zdravlje starijih osoba.
  • Potaknite ih da vježbaju u skladu sa svojim mogućnostima. Tjelesna aktivnost je učinkovita metoda borbe protiv depresije i drugih mentalnih poremećaja.
  • Pratite njihovo cjelokupno raspoloženje i odmah poduzmite mjere ako počnu doživljavati ozbiljne promjene raspoloženja, poput samoubilačkih misli, manije ili halucinacija.

 

 

Klikom na rubriku Pružatelji pomoći potražite pomoć u slučaju postojanja nekog od ranije spomenutih problema.

 

*Izvor: Ajduković, Ručević i Majdenić, 2013.: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=157492

 

Dodatni izvori:

https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2018/10/mental_bilten_2011.pdf

https://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0008/96452/E87301.pdf

http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/1148

 


Udruga PROMENTZ

Udruga PROMENTZ

Ninska 1, 10360 Sesvete
Hrvatska
info@psiholoskapomoc.hr




Copyright Psihološkapomoć.hr 2020.