maltepe escort
ataşehir escort bayanlar maltepe escort alanya escort
Hands-1200x636.jpg

Program Prva4koraka je osmišljen s ciljem podrške i pomoći ljudima u kriznim vremenima, a sastoji se od četiri online susreta u kojima korisnici dobivaju novu perspektivu i tehnike koje im mogu pomoći kod rješavanja vlastitih problema. Začetnica i autorica programa Prva4koraka je nedavno preminula psihoterapeutkinja Branka Jakelić koja je osmislila program u vrijeme pandemije i zagrebačkog potresa, a koji se ponovno aktivirao nakon „petrinjskog potresa“ kada su mnogi tražili podršku i pomoć.


knjiga-1200x800.jpg

Zadnjih nekoliko desetljeća dogodile su se mnoge društvene promjene i razvile se mnoge ideje koje bi dovele do što toleratnijeg i sretnijeg društva, a jedan od uspjeha društva je da se o važnosti mentalnog zdravlja priča sve više. No, povećana izoliranost jednih od drugih, iskazi ljudi da tjeskoba postaje svakodnevnica zbog raznoraznih otežanih životnih uvjeta, te rezultati istraživanja koji u današnjim generacijama mladih pokazuju povećanu učestalost depresije, ukazuju nam na to da je terapeutska moć knjiga trenutno vrlo prikladna i potrebna, a jedna od metoda u kojoj se upravo ona i koristi je biblioterapija.


child.jpg

Današnja situacija u društvu stresna je mnogima i nekako nam se čini da stalno primamo loše vijesti. Često smo „prikovani“ uz televizijske ekrane i mobitele te napeto pratimo vijesti i događaje čak i kada smo svjesni da u nama bude negativne emocije.

Sasvim je razumno da od negativnih vijesti i emocija želimo zaštititi one koje volimo, a pogotovo naše najmlađe. Ne želimo ih izlagati stresu, brizi i panici. No oni (djeca) osjećaju našu uznemirenost i često izbjegavanje razgovora o izvoru naše zabrinutosti može kod djeteta izazvati veću brigu, ali i nepovjerenje u nas. Danas su djeca okružena medijima te vijesti dobivaju s mnogo različitih strana bez obzira koliko se trudili zaštiti ih od istih. Mlađa djeca teško odvajaju slike koje vide od njihove stvarnosti te mogu percipirati da su u velikoj opasnosti i zateći Vas pitanjem: „Što se događa, hoćemo li svi umrijeti?“


fear-1200x800.jpg

Već nekoliko godina suočeni smo s kriznim događanjima – pandemija, potresi, ekonomska kriza, a sada i rat u Ukrajini za koji postoji opasnost daljnje eskalacije. Govori se o mogućoj nestašici hrane, vode, energenata, a ekonomske posljedice i poskupljenja su već sada vidljivi. Suočavamo se s velikom neizvjesnošću, nesigurnošću. Nema više onog osjećaja stabilnosti i predvidivosti na koji smo navikli. Sve to je dovoljno da poljulja naš osjećaj smisla i našu psihološku dobrobit.

Mnogima od nas se događa retraumatizacija. Rat u Ukrajini mnoge podsjeća na rat koji se vodio na ovim prostorima. Retraumatizacija se događa kada se prizivaju sjećanja i pobuđuju neugodne emocije,  a definira se kao „situacija ponovnog javljanja simptoma traumatizacije zbog događaja ili interakcija koje žrtvu podsjećaju na prethodno traumatsko iskustvo“. Tom osjećaju pridonose i mediji koji riječju i slikom povezuju slike iz sadašnjeg sukoba u Ukrajini sa slikama s ovih prostora iz doba Domovinskog rata. Takve slike u nama bude sjećanja i pojačavaju nelagodu.


stigma-1200x729.jpg

Mnogi od nas zamišljali su se u ulozi osobe koja dobiva dijagnozu fizičke bolesti. Možda smo se identificirali s glavnim likom u nekom filmu ili s glavnim junakom neke knjige. Ali, koliko se nas zapitalo kako bismo reagirali da dobijemo dijagnozu psihičke bolesti ili poremećaja? Uostalom, kako bi se to nama uopće moglo dogoditi, zar ne?

Ako zauzmemo perspektivu osobe koja je još do jučer bila visoko funkcionalna u svakom segmentu svog života, a danas promatra doktora koji joj objašnjava da ima psihičku bolest…možemo li zamisliti kako se takva osoba osjeća i koliko je u takvoj situaciji spremna razumjeti što se dogodilo te koliko je spremna na proces liječenja i oporavka?


somatic.jpg

Somatic Experience oblik je alternativne terapije usmjeren na ublažavanje simptoma posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) i drugih zdravstvenih problema povezanih s mentalnom i fizičkom traumom usredotočenjem na klijentove percepcije tjelesnih osjeta (ili somatskih iskustava). Razvio ga je traumatski terapeut Peter A. Levine. Trauma je događaj koji se dogodio prebrzo, prerano i preutjecajno, da bi ga naš živčani sustav uspio izregulirati i isprocesirati.

Somatic Experience -u cilj je omogućiti klijentu da riješi fizičke i mentalne poteškoće uzrokovane traumom, a time i da može na odgovarajući način odgovoriti na svakodnevne situacije. SE pomaže primijetiti tjelesne senzacije koje proizlaze iz problema s mentalnim zdravljem, ostati s njima te prepoznati bolne i neugodne senzacije pa tako i situacije u kojima su one nastale.


emotion-1200x800.jpg

Emocije se javljaju svakodnevno u svim područjima ljudske djelatnosti i svim segmentima čovjekova života zbog čega je važno razvijati ih, ali i regulirati. Ono što nam može pokazati je li pojedinac dobrog emocionalnog stanja su njegove sposobnosti kontroliranja emocionalnih doživljaja i saznanje jesu li njegove reakcije prikladne u određenim emocionalnim situacijama.

Intenzivnija istraživanja i stvaranja teorije oko regulacije emocija i raspoloženja su počela krajem prošlog stoljeća, a brojni rezultati su dokazali da je regulacija emocija vođena određenim mehanizmima.


sadness-1200x826.jpg

Svoju potrebu za ljubavlju najčešće ostvarujemo kroz romantične odnose. Oni su danas glorificirani u filmovima, knjigama, serijama,…To često mlade, nesigurne ljude ili one koji nemaju dobar primjer u okolini vodi zadovoljavanju s lošim romantičnim odnosima samo kako bi bili u jednom. A danas vidimo i veliku glorifikaciju i romantizaciju toksičnih, nasilnih veza, gdje žrtva često želi pomoći ili izliječiti svog nasilnog partnera. Nasilje u vezama ne mora označavati samo fizičko nasilje, vrlo česta pojava je emocionalnog manipuliranja osobe gdje sama osoba često ni ne zna da se manipulira njenim ponašanjima, osjećajima, razmišljanjima sve dok ne izađe iz te situacije. Tako Vam se možda dogodilo da shvatite koliko je osoba manipulirala Vašim emocijama, ali i ponašanjima tek kada ste se od iste udaljili i prekinuli kontakt. U romantičnim odnosima tek nakon prekida istog žrtva shvati koliko se upravljalo njenim mišljenjima, emocijama i ponašanjima, to otežava prekid veze (uvjetuje da osobe dugo ostaju u njoj), ali i tretman traume zbog kasnog identificiranja.


critic-1200x928.jpg

„Nije dovoljno dobro.“ „Mora biti savršeno.“ „Trebao/la bih biti uspješniji/a u životu nego što jesam.“ „Tek kada dostignem određeni cilj ću biti istinski sretan/a.“ „Ne želim se sramotiti, nisam ja za to.“ „Ne volim se.“

Koliko često ste čuli taj glas u glavi i koliko često ste mu odgovorili nazad? Korisna kritika nas tjera na konstantan razvoj i napredak, no što kada nam negativan unutarnji dijalog počinje iskrivljavati stvarnost? Tada lako postanemo sami svoj zlostavljač.


perfect-1200x843.jpg

Često perfekcionizam navodimo kao jednu od svojih vrlina, na primjer na intervjuu za posao kažemo da smo preveliki perfekcionisti, previše pazimo na detalje, previše nam je važno da sve bude kako treba.

Iako su perfekcionizam definirali mnogi autori i istraživači, navesti ćemo jednu od poznatijih definicija autora Hewitta i Fletta (1991); prema njima perfekcionizam definiramo kao multidimenzionalni, intrapersonalni i interpersonalni konstrukt sačinjen od previsokih i nerealističnih osobnih standarda uz veliku samokritičnost. Ili možda jednostavnije; težnja za nepogrešivošću i želja za savršenstvom u svim područjima života.


therapy-1200x800.jpg

Jedna od polazišnih ideja geštalt terapije je da svi težimo zdravlju i ostvarivanju svojih potencijala. Bazira se na psihoanalitičkoj teoriji, geštalt psihologiji, egzistencijalističkoj te istočnjačkoj filozofiji. Začetnici geštalt terapije su bračni par Laura i Fritz Perls te Paul Goodman.

U svom radu geštalt terapeut ne tumači i ne interpretira, ne daje savjete, već pomaže klijentu da sam osvijesti ono što je već u njemu. Smatra da je znanje odnosno istina u nama samima, u našem doživljaju. Pozornost se posvećuje umu i tijelu budući da oni nisu odvojeni nego su dio cjeline.


pregnant-1200x800.jpg

Svaka majka zasigurno će zauvijek u svoje sjećanje pohraniti jedan trenutak – trenutak kada je test rekao – trudni ste! Uz divnu pomisao da ćemo postati majkama, čak je i taj sami početak na ženu je stavio pritisak- pazi kako ćeš reagirati, kako će reagirati partner, otac djeteta, obitelj, prijatelji…kako ćeš im reći?

Kako vrijeme odmiče, u tom „drugom stanju“ postavljamo razna pitanja same sebi. Kakva ću ja biti majka? Što za mene znači rođenje djeteta? Hoću li zaista voljeti to dijete isti tren kad ga ugledam? Hoće li trudnoća proći dobro? Hoću li imati pomoći? Kako zaista izgleda ne spavanje, dojenje, briga oko djeteta… da ne nabrajamo unedogled.


photo-1593992811641-f713353cdebc-1200x800.jpg

Konvencija o pravima djeteta, donesena 1989.godine, međunarodni je dokument u kojem se navode različite skupine prava djece. Prava djece se baziraju na ostvarivanju njihovih potreba, pa se nepoštivanjem osnovnih dječjih prava ne zadovoljavaju njihove osnovne potrebe. Postoje četiri vrste prava: prava preživljavanja, prava na razvoj, zaštitna prava i prava sudjelovanja odnosno participacija.

Pravo na sudjelovanje je pravo djeteta da sudjeluje u donošenju odluka koje ga se tiču, a koje su u skladu s djetetovim stupnjem zrelosti. Na taj način se djeca pripremaju biti aktivni građani, oni od odraslih uče na koji način preispitivati autoritete i izraziti svoje mišljenje a da nikoga ne ugrožavaju. Uče izraziti svoja zapažanja, uče da ih se sluša i ozbiljno doživljava. Kada dijete sudjeluje, ono se osnažuje, stječe kompetencije, uči kako utjecati na svijet oko sebe, a odrasli su dužni osigurati uvjete za razvoj tih snaga i kompetencija.


photo-1509029032154-54ba8b3216d4-1200x800.jpg

U svakodnevnom životu često možemo naići na termin narcizam ili narcistička ličnost. Što je to narcizam, koje su njegove karakteristike? Jeste li i vi narcistička osoba i u kojoj mjeri?

U Psihologijskom rječniku (2005.) narcizam se opisuje kao samoljublje, prekomjerno bavljenje samim sobom, a narcistički poremećaj ličnosti se očituje u pretjeranom pridavanju važnosti samom sebi, precjenjivanju vlastite vrijednosti, snažnoj potrebi za pažnjom i obožavanjem, povećanoj osjetljivosti na svaku kritiku te sklonosti iskorištavanja drugih. Rekli bismo da su to ljudi koji su sami sebi najvažniji i koji druge ljude cijene dok ih obožavaju te da ne podnose ni najmanju kritiku.

Narcizam je dobio ime prema grčkom mitu o lijepom mladiću Narcisu koji se zaljubio u svoj odraz u jezeru ne shvaćajući da je to on. Tako je dugo i neprestano gledao sebe i divio se svom odrazu sve dok nije pao u jezero i utopio se. Za naše shvaćanje narcizma bitan dio priče je to da se zaljubio u svoju sliku, a ne u sebe. Tako je on zaboravio na sve svoje ostale potrebe, jer mu je vlastita slika o sebi bila važnija od svega. U mitu o Narcisu također možemo pročitati da je bio toliko lijep da su se drugi zaljubljivali u njega, ali on ih je sve bezosjećajno odbio i da nikoga nije volio, osim sebe samoga. Njegova najsnažnija potreba je bilo divljenje samom sebi.

U današnjoj kulturi je velik utjecaj i prisutnost medija i društvenih mreža, a oni nas svakodnevno bombardiraju slikama savršenih tijela, lijepih mladih lica. Stalno se stvaraju nove zvijezde u svijetu mode, glazbe, filma, pa to itekako podržava narcizam kao nešto poželjno i dobro. Velik je problem što ljudi često postaju popularni i to preko noći, često vrlo mladi, pa im je teret slave i popularnosti još teže nositi.

Za narcizam je karakteristično da naše mišljenje o sebi jako ovisi o drugima, mislimo da vrijedimo onoliko koliko pratitelja imamo na društvenim mrežama, koliko imamo pozitivnih komentara i koliko smo u skladu s trenutnim standardima ljepote i mladosti. Svi smo svjesni da su te vrijednosti površne, ali ipak ponekad padnemo na to jer živimo u takvoj kulturi i takve poruke je gotovo nemoguće izbjeći.

Svi u sebi imamo narcistični dio, samo je pitanje u kolikoj mjeri je to izraženo. Jedna od karakteristika narcizma je grandioznost. Želimo biti idealne supruge, majke koje nikada nisu pogriješile, uspješne poslovne žene. Tko to može izdržati? Ne treba posebno napominjati da mediji i društvene mreže jako pridonose ovoj slici i često nailazimo na članke o savršenim domovima, uglađenim manirima, lijepoj i skupoj odjeći i predivnim iskustvima s nezaboravnih putovanja, a sve popraćeno prekrasnim slikama na mrežama. To utječe na nas, htjeli mi to ili ne, premda smo svjesni da se na društvene mreže stavlja idealizirana slika sebe, ona koju želimo pokazati na van. Tako je lako osjećati se manje vrijednima, manje lijepima, manje uspješnima, što je samo druga strana medalje koju vežemo uz narcizam.

Ljudi s izraženim narcizmom jako ovise o mišljenju drugih ljudi, ambiciozni su a važno im je tuđe divljenje, moć i kako izgledaju drugima. Oni stalno traže nagradu i poticaje izvana. Ako nagrada ne dođe, onda nastoje biti još bolji u poslu, kao ljubavnici ili kao majke. Trude se bez uvida da li je kritika osnovana ili ne. Kada mi se drugi dive, sve je u redu. Ako pak nemaju udivljenje, napravit ću sve da ga dobijem, što znači da nisam slobodna nego se rukovodim tuđim reakcijama, a ne svojim unutarnjim potrebama i osjećajima.

Na površini su narcisi uglavnom socijalno dobro prilagođeni, mogu imati dosta prijatelja (ili bolje reći poznanika) ali drugi ljudi im često služe da bi postigli svoje ciljeve ili da bi održavali svoju sliku o sebi. Narcisi često misle da zaslužuju ono što žele pod svaku cijenu i okupirani su samima sobom. Lako ih je povrijediti, osjetljivi su, ali pritom ne vode računa o drugima. Oni su sebi na prvom mjestu. No, negdje u dubini duše imaju svijest da je to maska i silno se boje vlastite praznine. Zato toliko žive na van, zato su prisutni na društvenim mrežama, hvale se, pokazuju svoje uspjehe. Ako ih se konfrontira ili kritizira, lako se uvrijede i može se dogoditi da prekinu odnos.

Narcizam ima mnogo različitih lica i nekada ga nije lako prepoznati. Očit je kada osoba radi sve kako bi bila u središtu pozornosti. Ali, narcizam je čest i kod ljudi koji puno pomažu drugima jer na taj način održavaju sliku o sebi kao o dobrima i opet su u središtu pozornosti. Jer, ako ja pomažem drugima, oni me trebaju a to znači da vrijedim. Što bi se dogodilo kada bi prestali pomagati? To nikako ne znači da ne trebamo pomoći drugima u nevolji, ali je pitanje motiva zašto to radimo – zbog drugih ljudi koji su u potrebi ili zbog sebe samih? Narcistični mogu biti tihi i sramežljivi ljudi koji čekaju da ih drugi „otkriju“, kao da nose skriveno blago.

Kao što sam već napisala, narcisoidnost svi imamo, samo je pitanje koliko je ona izražena. Ona čak do neke mjere može biti potrebna i zdrava. Dobro je da volimo i cijenimo sebe na zdrav način, ali i da možemo podnijeti kritiku drugih i da smo relativno neovisni od drugih i od vanjskih okolnosti.
U literaturi se spominje termin narcistička povreda koja se dogodi kada se sruši naša slika o nama samima. Tada mislimo da smo jako loši, da smo sve pogriješili, neki imaju osjećaj da su upali u prazninu ili u „crnu rupu“ i to im je strašno za podnijeti. Kao da im je netko izmaknuo tlo pod nogama. Osoba u sebi nosi puno srama, nelagode, anksioznosti.

Kako prepoznati narcizam i kod sebe i kod drugih? Osobine narcističnih osoba jest da su egocentrični i da puno i rado pričaju o sebi, da im je važno da su u pravu, a drugi ljudi ih u suštini ne zanimaju, nema razmjene. Nekada ih možemo prepoznati kao one ljude koji stalno slušaju druge ali nitko o njima ništa ne zna, posebno ne o njihovim problemima. Možemo ih doživljavati kao snažne, a zapravo vrlo teško podnose kritiku i ne čuju druge, jer se brane od vlastitog osjećaja srama. Često kontroliraju ljude i situacije i drugima nastoje ne govoriti o svojim slabim točkama i problemima, jer se tako ruši slika o njima. Važno im je da prikažu sebe kao idealne – da imaju idealan brak, dom, djecu itd.

Također je karakteristično da stalno traže nešto novo, nemirni su, puni su energije. Vrijedni su, a često su i radoholičari, a to je način da stvari drže pod kontrolom. Ispod toga je veliki strah od unutarnje praznine, izgubljenosti, usamljenosti. Oni su ambiciozni jer traže izvana nešto što će ih umiriti i pobjeći od tog teškog osjećaja praznine i gubitka nade.

Što napraviti kada susretnemo narcistične osobine u sebi ili kod nama bliskih osoba? Najvažnije je da budemo blagi i puni poštovanja prema toj osobi ili prema sebi, a posebno da poštujemo osjećaj srama. Važno je ne osuđivati, jer je narcizam, kao i svaki druga struktura ličnosti nastala kao obrana odnosno to je bio način preživljavanja.

Tekst napisala:
Sanda Puljiz Vidović, prof. psihologije, ravnateljica Centra za djecu mlade i obitelj Velika Gorica

LITERATURA:
Psihologijski rječnik (2005): Jastrebarsko: Naklada Slap.

adana masaj salonları
adıyaman masaj salonları
afyon masaj salonları
ağrı masaj salonları
aksaray masaj salonları
amasya masaj salonları
ankara masaj salonları
antalya masaj salonları
antep masaj salonları
ardahan masaj salonları
artvin masaj salonları
aydın masaj salonları
balıkesir masaj salonları
bartın masaj salonları
batman masaj salonları
bayburt masaj salonları
bilecik masaj salonları
bingöl masaj salonları
bitlis masaj salonları
bolu masaj salonları
burdur masaj salonları
bursa masaj salonları
çanakkale masaj salonları
çankırı masaj salonları
çorum masaj salonları
denizli masaj salonları
diyarbakır masaj salonları
düzce masaj salonları
edirne masaj salonları
elazığ masaj salonları
eskişehir masaj salonları
erzincan masaj salonları
erzurum masaj salonları
giresun masaj salonları
gümüşhane masaj salonları
hakkari masaj salonları
hatay masaj salonları
ığdır masaj salonları
ısparta masaj salonları
istanbul masaj salonları
izmir masaj salonları
maraş masaj salonları
karabük masaj salonları
karaman masaj salonları
kars masaj salonları
kastamonu masaj salonları
kayseri masaj salonları
kilis masaj salonları
kırıkkale masaj salonları
kırklareli masaj salonları
kocaeli masaj salonları
kırşehir masaj salonları
konya masaj salonları
kütahya masaj salonları
malatya masaj salonları
manisa masaj salonları
mardin masaj salonları
mersin masaj salonları
muğla masaj salonları
muş masaj salonları
nevşehir masaj salonları
niğde masaj salonları
ordu masaj salonları
osmaniye masaj salonları
rize masaj salonları
sakarya masaj salonları
samsun masaj salonları
siirt masaj salonları
sinop masaj salonları
şırnak masaj salonları
sivas masaj salonları
tekirdağ masaj salonları
tokat masaj salonları
trabzon masaj salonları
tunceli masaj salonları
urfa masaj salonları
uşak masaj salonları
van masaj salonları
yalova masaj salonları
yozgat masaj salonları
zonguldak masaj salonları
adana escort
adapazarı escort
afyon escort
alanya escort
amasya escort
ankara escort
antakya escort
antalya escort
artvin escort
aydın escort
ayvalık escort
balıkesir escort
bilecik escort
bolu escort
bursa escort
çankırı escort
çeşme escort
çorlu escort
didim escort
düzce escort
eskişehir escort
fethiye escort
gaziemir escort
gebze escort
giresun escort
görükle escort
hatay escort
iskenderun escort
ısparta escort
izmir escort
izmit escort
karabük escort
karaman escort
karşıyaka escort
kastamonu escort
kayseri escort
kırıkkale escort
kırklareli escort
kırşehir escort
konya escort
konyaaltı escort
kuşadası escort
lefkoşa escort
malatya escort
manavgat escort
marmaris escort
mersin escort
muğla escort
niğde escort
ordu escort
osmaniye escort
rize escort
sakarya escort
samsun escort
sinop escort
sincan escort
şile escort
tekirdağ escort
trabzon escort
yalova escort
zonguldak escort
çanakkale escort
yozgat escort
nevşehir escort
gümüşhane escort
kütahya escort
tokat escort
bayburt escort
ataşehir escort
avcılar escort
bahçelievler escort
bahçeşehir escort
bandırma escort
beşiktaş escort
beylikdüzü escort
bodrum escort
bornova escort
burdur escort
edirne escort
esenyurt escort
etiler escort
girne escort
gölcük escort
istanbul escort
iznik escort
kıbrıs escort
manisa escort
mecidiyeköy escort
nevşehir escort
pendik escort
silivri escort
bakırköy escort
milas escort
kapadokya escort
serdivan escort
kilyos escort
ağva escort
akçay escort
edremit escort
avşa escort
uludağ escort
kumluca escort
dalaman escort
datça escort
lara escort
kepez escort
demre escort
kemer escort
kaş escort
turgutreis escort
uşak escort
kocaeli escort
bartın escort
maraş escort
sivas escort
urfa escort
batman escort
mardin escort
erzurum escort
erzincan escort
alsancak escort
söke escort
şirinevler escort

photo-1556911073-a517e752729c-1200x800.jpg

Često možemo pročitati razne tekstove na temu utjecaja prehrane na tjelesno zdravlje, no ono što jedemo utječe i na naše raspoloženje, kognitivne sposobnosti, produktivnost i cjelokupno psihičko zdravlje.

Hrana koju jedemo predstavlja jednu vrstu podražaja našem središnjem živčanom sustavu gdje se potom pokreću razne fiziološke reakcije. Iste se javljaju i prije, primjerice, osjećaj gladi na koji odgovaramo konzumiranjem hrane. Što ćemo u određenom trenutku pojesti, ali i kakve su naše prehrambene navike pod utjecajem je raznih čimbenika koji se tiču hrane i njezinog izgleda, mirisa i okusa, ali i društva i kulture u kojoj živimo, navike iz djetinjstva, dostupnost i cijena namirnica, mediji, društvene mreže i slično.


photo-1534643960519-11ad79bc19df-1200x800.jpg

Proljeće je mnogima najdraže godišnje doba, međutim, mnogi ga povezuju i s nekim ne tako ugodnim stvarima. Prisutan je proljetni umor, zasićenje, a kraj školske godine sve je bliži. Pojačava se pritisak u školi, pišu se testovi, puno je usmenog ispitivanja. U trenutku pisanja ovog članka do kraja školske godine ostalo je još samo šest tjedana! Uz sve navedeno, posljednjih godinu dana je svima otežano učenje i planiranje školskih i svih drugih aktivnosti zbog pandemije virusa COVID-19. Roditelji i učitelji od danas do sutra doznaju ponovno kreće online nastava i da je razred u samoizolaciji. To za sve znači brzu reorganizaciju posla i obiteljskog života.


pexels-anna-shvets-4672720-1200x800.jpg

Suosjećanje se općenito definira kao “Osjetljivost na patnju (vlastitu i tuđu) uz posvećenost da se ona smanji i prevenira”. Ljudi koji su suosjećajni u stanju su primijetiti i povezati se sa svojim i tuđim teškim iskustvima te imaju namjeru pomoći korištenjem znanja, vještina, snage i mudrosti.

Suosjećanje je važno zato jer je život težak. Naši životi ispunjeni su promjenama i gubicima. Stvoreni smo tako da starimo i umiremo, a često patimo zbog bolesti i tragedija koje nam se događaju. Naš mozak evoluirao je tako da je usmjeren na znakove prijetnje iz okoline – jer je pravovremeno uočavanje prijetnje našim precima bilo od presudne važnosti za preživljavanje. Zbog toga su danas naši umovi po svojoj prirodi problematični i teški za upravljanje. Primjerice, mnogi ljudi pate od tjeskobe i pretjerane brige jer njihov um “vrti” razne načine na koje nešto može poći po krivu. Naše emocionalne reakcije mogu biti zbunjujuće i kontradiktorne. Ljudski mozak ima zapanjujući kapacitet komentirati, osuđivati, procjenjivati naša osobna iskustva, emocije i reakcije. Imamo svjesnost o sebi koja može dovesti do toga da osuđujemo način na koji mislimo i osjećamo se. No, kad malo bolje pogledamo – jesmo li zapravo mi krivi za to što mislimo i za to kako se osjećamo?


judge-1200x675.jpg

U situacijama dramatičnih događaja kao što je stradavanje djeteta, svi se uznemirimo, a društvene mreže se užare. Većina ima potrebu nešto reći ili napisati, a u objavama je puno ljutnje i agresije. Nerijetko se traže brza rješenja, kažnjavanje pa čak i linč.

Zašto imamo jasan stav o nekom događaju, iako često nemamo sve potrebne informacije? Zašto odmah moramo pronaći krivca? Nije jednostavno odgovoriti na ova pitanja, niti je to cilj ovog teksta, ali se nadam da će on poslužiti kao poticaj za promišljanje i osvještavanje mehanizama koji su u osnovi takvih ponašanja. Oko nas je puno informacija, potrebno ih je „složiti“ u dojam, sliku. Često za to nemamo vremena, već moramo brzo reagirati. Jedan od razloga zašto težimo pojednostavljivanju informacija i guranju u kategorije je bolje snalaženje među njima. Mi brzo i lako stvaramo prve dojmove. Potreban nam je kratak susret s nekom osobom da bismo stvorili dojam, mišljenje o toj osobi. Jedna od posljedica je da pripadnike neke skupine smatramo sličnima ili istima, pa ćemo olako izjaviti da su „Dalmatinci lijeni“ ili da su „Škoti škrti“.


zachary-kadolph-Hl_o1K6OPsA-unsplash-1200x800.jpg

Generacijama se smatralo da je tjelesno kažnjavanje djece sastavni dio odgoja i da je to za dobro djeteta, da se na taj način „ubija neposluh i samovolja“. I danas neki roditelji smatraju da se putem batina dijete disciplinira, odgaja i „dovodi u red“. Čini se da je teško iskorijeniti takva roditeljska ponašanja. Roditelji često sebi daju objašnjenja, pa kažu da se djetetu ništa neće dogoditi ako dobije „malo po guzi“ ili često čujemo onu famoznu rečenicu „I mene su moji roditelji tukli, pa šta mi danas fali?“. Nevjerojatno je kako se batine kao odgojna metoda održavaju kroz stoljeća iako je vidljivo da ne daju pozitivne učinke osim kratkotrajnog efekta i izazivanja burnih emocija kod djece.


stress.jpg

Već je puno tekstova napisano o stresu, simptomima stresa, kako stres utječe na naš život. Ipak, živimo u izazovnim vremenima i stresne reakcije su danas učestale, a nalazimo ih već kod djece. Stres je povezan s pritiskom hoće li dijete izvršiti zadatke u školi, hoće li se upisati u željenu srednju školu ili fakultet, hoće li položiti ispit na fakultetu, a kasnije hoće li dobiti željeni posao. Kada se krene u svijet rada, stres se nastavlja balansiranjem između izvršavanja poslovnih obaveza i zahtjeva privatnog života, nošenjem s kratkim rokovima, ispunjavanjem očekivanja zahtjevnih šefova, a ti isti šefovi se pitaju hoće moći isplatiti plaću svojim radnicima. I tako unedogled. Čini se da pritiscima nikad kraja.


lonely-1200x803.jpg

the irony of loneliness

is we all feel it

at the same time

together – rupi kaur

Treba li čovjek biti samostalan i neovisan ili biti povezan i pripadati? Koji je pravi odgovor? I kada i koliko čega nam je potrebno?

Odgovor je – oboje. Imamo potrebu za autonomijom, samostalnošću, neovisnošću, jednako kao što imamo potrebu za pripadanjem, druženjem i povezanošću. Ovisno o tome čega nam u kojem trenu fali, za tim ćemo i čeznuti. S obzirom na trenutnu situaciju, nije neobično da imamo potrebu za druženjem i povezanošću s drugima i da se pritom može javiti osjećaj usamljenosti.


paige-cody-bOVZ_f3fbQM-unsplash2-1200x801.jpg

Privrženost je poseban emotivni odnos koji uključuje razmjenu udobnosti, brige i zadovoljstva, a karakterizira ga stanje u kojem se osjećamo sigurno, opušteno i zaštićeno. Prirodna potreba za ostvarivanjem privrženosti primjetna je od samog rođenja u odnosu gdje se novorođenče veže za jednu figuru; primarnog skrbnika (najčešće majku) koja postaje sigurna baza iz koje započinje istraživanje svijeta koji ga okružuje – u psihologiji poznato pod nazivom monotropija a predstavlja jedan odnos koji je važniji od svih ostalih.


photo-1527137342181-19aab11a8ee8.jpeg

Dok sam se 29. prosinca spuštala niz stepenice s desetog kata zgrade strahujući hoće li nas novi potres zateći negdje na stubištu, nisam imala pojma gdje je bio epicentar i što se sve zapravo dogodilo toga podneva. Samo sam znala da je bio puno jači nego onaj proljetos i da sam opet izgubila osjećaj one primarne sigurnosti u svome domu.  U tom trenutku, imala sam pred sobom samo cilj sa suprugom i mačkama koje su se “smrznule” od straha što prije sići pred zgradu gdje je već bila hrpa susjeda iz našeg i okolnih ulaza.


trauma.jpg

U posljednje vrijeme građani Hrvatske se suočavaju s događajima koji su drugačiji od svega dosad poznatog. Uz na žalost i smrtno stradale, mnogi ljudi su ostali bez domova, mnogima su kuće oštećene i nesigurne za život. Traumatski događaj je događaj koji je izvan granica uobičajenog ljudskog iskustva i koji je izrazito negativan za bilo koga. Tu je obično riječ o ozbiljnoj prijetnji životu ili tjelesnom integritetu sebe, djece, supružnika ili bliskih ljudi. U traumu spada i iznenadno uništavanje doma, ali i pogled na drugu osobu koja je povrijeđena ili pak nazočnost nasilnom činu (Arambašić, 1996).


potres-djiete.jpg

"Teška vremena prijatelju moj, đavo ih odnio...” svira mi u ušima već danima....možda čak i mjesecima. Ova nam godina zaista ne da mira. A kad se napokon činilo da će malo "popustiti" desila se nova katastrofa. I nije teško oteti se dojmu da nema kraja...da godina koja nam dolazi neće biti nimalo bolja od prethodne...da nas priroda kažnjava...i još mnogo takvih crnih misli...Bile one istinite ili ne, mislim da je najvažnije da se zapitamo pomažu li nam da se bolje nosimo sa svime ovime što nam se trenutno događa.


1-4.jpg

Značajan dio onoga što šira javnost čita o depresiji tiče se blagdanske depresije. I osobno svake godine naletim na desetke članaka koji se bave "sindromom božićne depresije". Članci imaju naslove poput "Božićna depresija i kako se nositi s njom", "Pobijedi blagdansku depresiju" i "5 znakova da te hvata božićna depresija." Najčešće uključuju prikaze nekih slučajeva, komentare psihijatra ili psihologa i korisne savjete o tome kako izbjeći depresiju. Novine, radio i televizija ponavljaju isti taj obrazac. Ali što nam istraživanja govore o ovom toliko razglasanom sindromu?


zicbo.jpg

Značajan dio onoga što šira javnost čita o depresiji tiče se blagdanske depresije. I osobno svake godine naletim na desetke članaka koji se bave "sindromom božićne depresije". Članci imaju naslove poput "Božićna depresija i kako se nositi s njom", "Pobijedi blagdansku depresiju" i "5 znakova da te hvata božićna depresija." Najčešće uključuju prikaze nekih slučajeva, komentare psihijatra ili psihologa i korisne savjete o tome kako izbjeći depresiju. Novine, radio i televizija ponavljaju isti taj obrazac. Ali što nam istraživanja govore o ovom toliko razglasanom sindromu?


1-3.jpg

Mnogima najteži oblik nusproizvoda pandemije virusa Covid-19, ograničavanje društvenog kontakta, donio je novu dimenziju doživljavanja ljudskih prava i istinske potrebe za uživanjem temeljnih vrijednosti, zadovoljavanjem ljudskih potreba i slobode diljem svijeta. Gotovo osam milijardi duša svakodnevno otvara oči i osjeća čežnju za nekom vrstom kontakta koji je danas, na ovaj ili onaj način, otežan ili u najgorem slučaju nedostupan.


1-2.jpg

Posljednjih osam mjeseci cijeli je svijet obavijen velom straha od infekcije koronavirusom. Novi nepoznati virus koji se brzo širi, mogućnost ozbiljnih zdravstvenih komplikacija uslijed infekcije kao i mogućnost smrtnog ishoda usporili su svijet, prizemljili avione, ugasili brojna radna mjesta i unijeli nesigurnost u ona postojeća, natjerali su nas na to da sigurnost potražimo u svojim domovima, dezinficiramo ruke, redovito prozračujemo, nosimo maske i održavamo tjelesnu distancu.


1.jpg

Posljednjih desetljeća smo svjedoci značajnih  promjena u obitelji, pa tako i obiteljskih rituala vezanih uz hranu i hranjenje. Danas se prosječna obitelj rijetko okuplja za stolom, hrana se češće naručuje, a manje se kuha. Donedavno je bilo nezamislivo da se ne kuha za članove svoje obitelji, a uz nedjeljni ručak je čest bio desert. Na nedjeljne ručkove su dolazili djedovi i bake, tete, stričevi, a danas kao da više nema vremena ni volje za takvim okupljanjima.


2.jpg

Dokazano je da osamljeni ljudi imaju neusporedivo veću stopu prerane smrti- oni imaju tri do pet puta veće izglede za preranu smrt od ljudi koji su vezani za brižnog supružnika, obitelj ili zajednicu. (Cozolino, 2014.) Zašto je tome tako?


1-3.jpg

Zamislite da cijeli život trebate provesti sa osobom koja vas kritizira za svaki vaš korak. Kad napravite nešto krivo, kaže: „Naravno da nisi uspjela, nikakve koristi od tebe, bolje da ni ne pokušavaš išta slično u budućnosti“; kad ste tužni, kaže „Ajde ljenčino, diži se, šta sad cviliš“, kad nešto dobro napravite, kaže „Ma, to može svatko, nije to tvoja zasluga“… što mislite, kako bi izgledao život s takvom osobom? Biste li htjeli svoje vrijeme provoditi s nekim tko je tako „otrovan“, bezosjećajan, hladan?


1-2.jpg

Da ne duljimo, za vas nestrpljive, hajdemo se prvo upoznati s pojmom MOVEMBER. Što je to? Kovanica riječi moustache (brk) i November (studeni) krenula je kao trademark malog pokreta u Australiji. Cilj pokreta bio je, kroz puštanje brkova, podizati svijest o muškom zdravlju i raku prostate te prikupljanje sredstava za programe prevencije i liječenja “muških” bolesti. Ove godine je naglasak na podizanju svijesti o mentalnim bolestima.


Slide1.jpg

Vjerojatno ste u posljednje vrijeme u medijima čuli za aplikaciju TikTok koja je naglo postala popularna među mladima. Mediji spominju probleme oko sigurnosti navedene aplikacije, privatnosti korisnika i mogućih povreda podataka. Vijest o mogućoj zabrani Tiktoka prema napisima u medijima navodno je uznemirila milijune tinejdžera korisnika aplikacije u cijelom svijetu.       



Nije tajna da je 2020. godina obilježena raznim promjenama, a pojava Korona virusa predstavlja kako fizički tako i psihološki problem. Ella Selak Bagarić u ovoj epizodi predstavlja rad Poliklinike za zaštitu djece i mladih te se osvrće na to kako je pojava pandemije utjecala na djecu i odrasle. Ella Selak Bagarić jedna je od imena koja su bila mobilizirana za pomoć odmah po početku novonastale situacije te s mnogo iskustva govori o tome kako djeci različitih dobi objasniti pojam zaraze, ali i kako im pomoći kada su u strahu. Zalaže se za to da pravovremeno informiranje građanstva o svim mogućim scenarijima i osiguravanje ''sigurnog'' okruženja može pogodovati velikom smanjenju panike.



Usporedimo li kontrolu vlastitih misli s vožnjom automobila, koliko dobro biste rekli da ih vozite? Biste li češće rekli da one zapravo voze vas? Sve češći problem u današnjem užurbanom načinu života je gubitak povezanosti s onim što nas okružuje, a nerijetko se zaokupimo obavezama i zaboravimo što nam je zapravo najvažnije. Umjesto života u vlastitim projekcijama budućnosti ili prošlosti, Eva Jurković iz Centra Sirius Igoru Mikloušiću govori o određenim alatima koji pomažu pojedincu usmjeriti pažnju i vratiti se u trenutak.


1.jpg

Izloženost senzacijama straha omogućuje navikavanje na te iste senzacije ali i razumijevanje i upravljanje istima stoga umjesto zatvorenika postanite majstorom vlastite slobode. Izlaganje nije lako no život u vlastitom zatvoru još je gori, a i suprotan je našem istinskom životnom impulsu adaptacije, sreće i zajedništva.


pexels-photo-3933082-1200x800.jpeg

Poznati humanistički psiholog Abraham Maslow je smatrao da su ljudske potrebe hijerarhijski poredane.  Jedna od bazičnih potreba je potreba za sigurnosti.  Ukoliko ta potreba nije zadovoljena, kod većine ljudi doći će do ozbiljnih smetnji u funkcioniranju. Potrebu za sigurnosti zadovoljavamo štednjom, kupnjom stana ili kuće, ali i na mnogo drugih načina. Tako će mnogi ljudi radije ostati u  vezi s drugom osobom s kojom nisu zadovoljni, ali zbog straha od promjene i zbog zadovoljavanja potrebe za sigurnosti će trpjeti.


5.1-1200x675.jpg

Čak se i za veća privatna druženja, vjenčanja i druge proslave preporučaju različite restriktivne mjere što organizatore često navede da otkažu ili odgode društveno događanje. Posao također obavljate u potpunosti ili dijelom od kuće tako da je i taj kanal za stvaranje novih poznanstava trenutno ograničen. Ovakve okolnosti mogu za mnoge ljude željne upoznavanja i druženja predstavljati ozbiljnu prepreku.


damevolis.jpg

„Romantika je filozofija o intuitivnom razumijevanju. Radi se o uvjerenju da kod prave ljubavi nema potrebe zamarati se izgovaranjem riječi. Kada je dvoje ljudi stvoreno jedno za drugo postoji jednostavan i trajan recipročan osjećaj da obje strane vide svijet na istovjetan način.“ Alain de Botton


2.2-1200x675.jpg

U današnje vrijeme suočeni smo s brojnim izazovima. Sve su izraženiji problemi poput  socijalnih nejednakosti, ekološke katastrofe, nezaposlenosti, migracija, ratova, političkih progona, siromaštva, a nedavno se pojavio i COVID-19.  Još prije par mjeseci nitko od nas nije mogao zamisliti da će nas nepoznati virus u tolikoj mjeri blokirati u svakodnevnom životu,  da ćemo provoditi dane zatvoreni u svojim domovima, da djeca neće ići u školu i da će ulice biti prazne. Mi i dalje ne znamo koliko će sve ovo  trajati i što će nam donijeti ova kriza.


6.3-1200x675.jpg

U ljudskoj prirodi postoji tendencija privlačenja ka ugodnim doživljajima te izbjegavanju neugodnih. Istinitost ove tvrdnje sigurno možete prepoznati u svom svakodnevnom iskustvu: privlače nas ugodne aktivnosti kao što su gledanje zanimljivih filmova, druženje s ljudima koje volimo, fina hrana, možda šetnja parkom, a skloni smo izbjegavati neugodna iskustva, pa čak i ako su ona zapravo dobra za nas (kao što je primjerice tjelovježba). Kad nešto što trebamo učiniti doživljavamo kao neugodno iskustvo, skloni smo to negirati, odgađati, “gurati pod tepih”… koliko god možemo.



U sklopu platforme, najavljen je podcast u kojem će Igor Mikloušić, doc.psih., razgovarati s gostima psiholozima o aktualnim temama. Ideja je da se osoba kroz platformu informira o načinu rada, ali i stekne dojam o psihologu, koji možda baš postane njegov kontakt u budućnosti ili pak saznaje informacije vezane uz određenu temu.

Budi među prvima koji će pogledati podcaste i

preplati se na YT kanal!

 


Udruga PROMENTZ

Udruga PROMENTZ

Ninska 1, 10360 Sesvete
Hrvatska
info@psiholoskapomoc.hr



Copyright Psihološkapomoć.hr 2020.


meritking giriş kingroyal meritking meritking.org kingroyal güncel giriş veren siteler casino slot siteleri